Drugi stup: Što radnici i umirovljenici mogu, a što ne mogu kontrolirati?
Mirovinska društva i kategorije fonda mogu se mijenjati do 10 godina prije starosne mirovine. U mirovini se može mijenjati samo način usklađivanja.
16:42 1 h 12.03.2026
12. ožujak 2026.
Novac| Foto: Pexels
Mirovinska društva i kategorije fonda mogu se mijenjati do 10 godina prije starosne mirovine. U mirovini se može mijenjati samo način usklađivanja.
Provjerili smo detalje II. mirovinskog stupa, prošli kroz njegove faze, od zaposlenja do mirovine, i otkrili što sve korisnici mogu, a što ne mogu kontrolirati. S obzirom na mirovinske reforme iz 2024. godine, dio upravljanja ulaganjima iz II. stupa postao je fleksibilniji zbog mogućnosti promjene fonda na godišnjoj razini. Odonda je pri odlasku u mirovinu za određene umirovljenike omogućeno i podizanje jednokratne isplate do 20 posto, a odnedavno i mogućnost biranja mirovine koja se usklađuje s inflacijom. Neke stvari ipak ostaju ograničene zakonom.
Svaka osoba ima pravo odabrati kojem mirovinskom fondu će pripadati jednom kad se zaposli. Ima rok od mjesec dana nakon prvog radnog dana da odabere članstvo u mirovinskom društvu za upravljanje obveznim mirovinskim fondom (OMF) i kategoriju mirovinskog fonda.
Mirovinska društva između kojih može birati su Allianz ZB, Erste, PBZ Croatia osiguranje i Raiffeisen. Unutar svakog od društva, može odabrati jednu od kategorija fonda koje su A, B i C. Pri tom treba znati da kategorija A slovi kao najliberalnija jer se radi o ulaganjima s najvećim rizikom, ali i najvećim prinosima. Kategorija B je umjerena dok je kategorija C najsigurnija i najstabilnija.
Vezano uz odabir kategorije, postoji dobno ograničenje. Svi prvozaposleni kojima ostaje manje od 10 godina do ostvarivanja prava na starosnu mirovinu ne mogu odabrati kategoriju A.
U slučaju da se osoba unutar mjesec dana od početka rada na prvom poslu ne opredijeli za određeni mirovinski fond, on će joj biti dodijeljen automatizmom. Središnji registar osiguranika (Regos) odabrat će članstvo u društvu i u većini slučajeva pripadnost kategoriji A. Kategoriju B će birati za one koji su se prvi put zaposlili u periodu od 10 godina ili manje do ostvarivanja prava na starosnu mirovinu.
Svaki korisnik može jednom godišnje promijeniti članstvo u mirovinskom društvu i/ili kategoriju fonda. Iz kategorije A može prelaziti u ostale kategorije kad god želi. Iz kategorije B se u kategoriju C također može prijeći bilo kad, ali u kategoriju A najkasnije do 5 godina prije umirovljenja. Iz kategorije C se može prijeći u kategoriju A prije nego što korisniku preostane 10 godina do starosne mirovine. U kategoriju B iz kategorije C se može prijeći do pola godine prije umirovljenja. Detaljno smo pisali o prijelazu između B i C kategorija ovdje.
Inače, Regos će osiguranike iz kategorije automatski prebaciti u kategoriju B kad im preostane 10 godina do starosne mirovine. To je zato da ih zaštiti, pošto je kategorija A namijenjena za mlađe korisnike koji lakše podnose rizik. Ipak, korisnici mogu tražiti da ostanu u kategoriji A prije automatskog premještanja. Dopušteno im je ostati u kategoriji A dok im ne preostane pet godina do dana ostvarivanja starosne mirovine.
Osiguranici moraju iz bruto plaće izdvajati zakonski određeni postotak koji ide u doprinos za II. stup. On trenutačno iznosi pet posto. Zakonski su propisane i naknade koje mirovinska društva smiju naplatiti za upravljanje ulaganjima. Uz to, određeno je i koliko se naplaćuje promjena mirovinskog društva: 0,8 posto u prvoj godini članstva, 0,4 posto u drugoj i 0,2 posto u trećoj.
Do umirovljenja osiguranici ne mogu podizati uložena sredstva. Ne mogu niti kontrolirati kako određeni fond upravlja njihovim ulaganjima. Zato im je i omogućen izbor kategorija i društva jednom godišnje. Vezano uz to, svi korisnici koji su u kategoriji A bit će automatski prebačeni u kategoriju B kad im preostane 5 godina do starosne mirovine kako bi se zaštitili od tržišnog rizika.
Pri odlasku u mirovinu korisnici dobivaju izračun mirovine iz I. stupa i iz oba stupa te mogu odlučiti koju će odabrati. Ako odaberu 'kombiniranu mirovinu' i ona iznosi barem 15 posto više od najniže mirovine, mogu zatražiti jednokratnu isplatu pet, 10, 15 ili 20 posto svoje štednje u gotovini.
Osim toga, osiguranici biraju mirovinsko osiguravajuće društvo (MOD) koje će im isplaćivati mirovinu iz II. stupa. To su u Hrvatskoj Hrvatsko mirovinsko osiguravajuće društvo (HRMOD) i Raiffeisen mirovinsko osiguravajuće društvo (RMOD) koji se razlikuju po iznosima naknada i modelima isplate.
Osiguranici se mogu odlučiti za mirovinu koja će se isplaćivati samo njima, mirovinu za sebe i bračnog druga ili mirovinu sa zajamčenim razdobljem. Ona omogućava da njihovi nasljednici primaju mirovinu i u periodu nakon smrti osiguranika.
Umirovljenici koji su odabrali kombiniranu mirovinu mogu od listopada 2025. godine birati između indeksirane i neindeksirane mirovine. Indeksirana mirovina se usklađuje dvaput godišnje s inflacijom. S druge strane, MOD-ovi su uveli neindeksirane mirovine koje se ne mijenjaju, ali su od početka veće za 25 do 40 posto, o čemu smo pisali ovdje.
Inače, umirovljenici mogu i jednom godišnje tražiti promjenu oblika i načina usklađivanja mirovine iz II. stupa, o čemu smo pisali ovdje ovdje. Pri tom se trebaju obratiti MOD-u sa zahtjevom i dobit će informativni izračun svih oblika i načina usklađivanja mirovine.
U slučaju da se osiguranik odluči za mirovinu iz I. stupa, njegova štednja iz II. stupa prelazi u državni proračun i država bira kako će s njome raspolagati. Također, nakon odabira MOD-a, modela isplate i izbora o jednokratnoj isplati, osiguranik se više ne može vraćati i mijenjati navedene odluke.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
Staž za majke ostvarilo 115.000 umirovljenika: Evo koliko su im zbog toga veće mirovine
Staž za majke ukupno je dosad dobilo više od 115.000 umirovljenika. Mirovine su im zbog toga malo veće, a novim se umirovljenicama više isplati.
12:45 5 h 12.03.2026
Umirovljenici u Puli dobivaju najveću mirovinu: Najniži iznosi u ova tri grada
Najvišu prosječnu mirovinu od 614 eura dobivaju umirovljenici u Puli. Iznos njihovog primanja je 142 eura viši od onoga koji primaju u Gospiću.
16:18 1 d 11.03.2026
Lani je umrlo gotovo 50.000 umirovljenika: Preživljavali su s 522 eura mirovine
Lani je umrlo gotovo 50.000 umirovljenika s prosječnih 522 eura. Velika većina ih je bila u starosnoj mirovini, koju žene koriste sedam godina dulje.
16:40 2 d 10.03.2026
Upravljanje II. stupom: Detalji prelaska između B i C kategorija mirovinskog fonda
Kod štednje za II. mirovinski stup, moguće je jednom godišnje promijeniti kategoriju fonda iz B u C i obrnuto. Procedura je ista, ali postoje iznimke.
09:00 11 d 01.03.2026