Demencija i padovi: Znanstvenici otkrili moguću povezanost kod razvoja bolesti

Stariji kojima su se tijekom života događali padovi mogli bi imati puno veći rizik od razvoja demencije, prema velikoj studiji koja je obuhvatila skoro tri milijuna ljudi. Već i jedan pad nakon 40. godine života povezan je s 20 posto većim rizikom od buduće dijagnoze demencije u usporedbi s osobama koje nisu padale, podatak je do kojega su došli istraživači s kineskog Sveučilišta u Changchunu. 

Moguće je da su padovi rani simptom demencije 

Kod osoba koje su doživjele višestruke padove, rizik je porastao za čak 74 posto. Znanstveni tim iznio je tri moguća mehanizma koja stoje iza ove novopotvrđene veze. Ne tvrde da padovi uzrokuju demenciju, iako bi to mogao biti jedan od čimbenika, ali moguće je i da su padovi rani simptom bolesti ili da iskustvo pada potiče pacijente na ponašanja koja povećavaju rizik od demencije, piše sciencealert.com.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

– Ponavljajući padovi mogu poslužiti kao potencijalni klinički biljeg za prepoznavanje pojedinaca s većim rizikom. Studija pruža prve kvantitativne dokaze, temeljene na sustavnom pregledu i meta-analizi, koji pokazuju povezanost između povijesti padova kod sredovječnih i starijih osoba i naknadnog rizika od demencije, naveli su znanstvenici u radu.

Demencija i padovi zdravstveni su problemi često povezani sa starenjem, a brojne su studije već istraživale vezu među njima. Postoje dokazi da bi mogli biti uključeni slični neurološki problemi, a utvrđeno je da starije osobe s demencijom češće padaju od onih bez nje. Međutim, ono što je dosad bilo manje jasno jest prethode li padovi razvoju demencije. U Hrvatskoj više od 100.000 ljudi boluje od Alzheimerove bolesti, o čemu nam je ovdje više rekao psihijatar Ninoslav Mimica. 

Gotovo polovica ispitanih imala je povijest padova 

Znanstvenici su identificirali više od 35.000 znanstvenih zapisa prije nego što su izbor suzili na sedam studija koje su zadovoljile kriterije za uključivanje. U sedam uključenih studija sudjelovalo je više od 2,9 milijuna ispitanika, svi stariji od 40 godina i bez demencije na početku istraživanja. Pet od tih studija koristilo je slične metodologije, što je omogućilo objedinjavanje njihovih podataka za meta-analizu.

Četiri su studije pridonijele analizi učestalosti demencije među osobama srednje i starije dobi koje su imale povijest padova. Gotovo polovica sudionika u te četiri studije imala je povijest padova, a kod 11,6 posto te skupine kasnije je dijagnosticirana demencija. Među onima bez prethodnih padova, demenciju je razvilo samo 7,7 posto. Jedno istraživanje pokazalo je da uslijed Alzheimera ne dolazi uvijek do teškog gubitka pamćenja, o čemu čitajte ovdje. 

Posebna, prilagođena analiza rizika povezanosti između padova i buduće demencije uključivala je tri od pet studija. U te tri studije, jedan je pad bio povezan s 20 posto većim rizikom od buduće demencije, dok su višestruki padovi bili povezani sa 74 posto većim rizikom. S fizijatrom dr. Ivanom Galićem razgovarali smo kako se prilagodbom doma i izborom namještaja mogu spriječiti padovi, o čemu čitajte ovdje. 

Tri mehanizma mogu djelovati istovremeno

Istraživači predlažu tri moguća mehanizma koji mogu djelovati istovremeno. Prvi i najočitiji jest da padovi uzrokuju ozljede koje mogu dovesti do demencije. To je svakako moguće, navodi tim, posebno kod ozljeda glave koje su već povezane s povećanim rizikom od demencije. Moguće je da padovi potiču ili ubrzavaju napredovanje bolesti, što se podudara s nalazom da je veći broj padova doveo do povećanog rizika. Mediteranska prehrana može prevenirati padove kod starijih, o čemu čitajte ovdje. 

Druga mogućnost je 'hipoteza zajedničkog uzroka'. Točnije, neurodegeneracija možda već napreduje znatno prije formalne dijagnoze demencije, a ti isti problemi mogu povećati i rizik od padova. I to se podudara s opažanjima studije, to jest da su oni koji su češće padali mogli biti u naprednijoj fazi bolesti.

Također, istraživači ističu da bi na djelu mogao biti i začarani krug. Starije osobe koje dožive pad često razviju strah od daljnjih padova, što ih može navesti da smanje fizičke i društvene aktivnosti, a obje mogu djelovati zaštitno protiv kognitivnog propadanja. Bez tih aktivnosti, demencija može brže napredovati, što dovodi do novih padova, a to do većeg straha i daljnjeg povlačenja.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.