Žene nose tajnu dugovječnosti: Znanstvena istraživanja vide jajnike kao ključ starenja

Nova znanstvena teza tvrdi da se ključ dugovječnosti treba tražiti u području ženskog reproduktivnog zdravlja. Naime, većina dosadašnjih saznanja temelji se na istraživanjima životinjskih mužjaka i djevica ženki, izvještava April Rubin za Medscape.com. S druge strane, žene u pravilu žive dulje od muškaraca, što bi mogle dugovati upravo jajnicima, tvrde znanstvenici. Inače, pozitivan pogled na starenje može produljiti život za čak sedam i pol godina, o čemu smo pisali ovdje.

'Mladi jajnici imaju korist za dugovječnost'

- Reprodukciju i dugovječnost treba shvaćati zajedno, a ne kao suprotstavljene sile, navode znanstvenici iza takozvane 'hipoteze o reproduktivnoj otpornosti' objavljene u znanstvenom časopisu Cell te tvrde da reproduktivna tkiva aktivno potiču sistemsku otpornost, odnosno sposobnost tijela da se oporavi nakon stresa ili traume.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Općenito, znanost o dugovječnosti okreće se jajniku kao središnjem pokretaču starenja i ključu za poboljšanje zdravog životnog vijeka. Uskoro se očekuju rezultati studija o usporavanju starenja jajnika imunosupresivom Rapamicin, a koji su već dokazani na miševima. Osim toga, istraživanja na miševima pokazala su kako zamjena starijih jajnika mlađima produljuje životni te zdravi životni vijek.

- To sugerira da mladi jajnici imaju korist za dugovječnost, navela je doktorica znanosti Yousin Suh, direktorica odjela za reproduktivno starenje na Sveučilištu Columbia u New Yorku, Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), i naglasila kako je jajnik jedan od prvih organa koji stari u ljudskom tijelu, a utječe na opće zdravlje.

Odgađanje trudnoće može poboljšati zdravlje

Suh je istaknula kako postoji i genetska komponenta vezana uz žene s kasnijom menopauzom, koje žive dulje od žena s ranijom menopauzom. Naime, dulji životni vijek imaju i njihova braća. Također, tvrdi da postoji niz vrlo važnih varijabli koje medicina dosad nije uspijevala prikupiti, ali s tim može odmah početi. One uključuju podatke o reproduktivnoj povijesti poput početka puberteta, prve trudnoće, broja djece i slično.

Evolucijski gledajući, starenje je naknadna misao nakon parenja. To bi moglo objasniti zašto majke koje rode u kasnijoj dobi znaju živjeti dulje od žena koje rode u mlađoj dobi. Čak i briga o potomstvu može utjecati na starenje, na primjer kod vrsta primata u kojima su mužjaci dominantni skrbnici, oni žive dulje, navodi doktor znanosti i koautor rada o hipotezi Pankaj Kapahi.

- Uključivanje reproduktivnog zdravlja u istraživanja moglo bi dovesti do prilagođenijih tretmana za žene u odnosu na muškarce te za žene u menopauzi u odnosu na žene u perimenopauzi, rekao je Kapahi te dodao i kako odgađanje trudnoće može imati neočekivane zdravstvene prednosti poput boljeg zdravlja.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.