Sporije starenje povezano je s posjećivanjem kulturnih događaja. Istraživanje pokazuje da su 'mlađi' oni koji posjećuju muzeje, galerije ili kina.
Redovite kulturne aktivnosti, poput odlazaka u muzej, mogu pomoći u usporavanju biološkog starenja. Učinak je usporediv s redovitom tjelovježbom, pokazalo je istraživanje. Znanstvenici su analizirali podatke skoro 2.000 osoba u dugoročnoj engleskoj studiji o starenju koja je objavljena u časopisu Journal of Epidemiology and Community Health.
Tri godine 'mlađi' oni koji posjećuju muzeje, galerije ili kina
Stariji od 50 godina iz Engleske sudjelovali su u istraživanju. Sudionici istraživanja ispunjavali su upitnike u kojima su detaljno opisivali koliko često posjećuju kino, kazalište, koncerte ili operu te odlaze li u muzeje i umjetničke galerije, piše independent.co.uk. Tako je stvoren bodovni sustav za kulturni angažman. Medicinske sestre su potom kod svakog sudionika procijenile deset fizioloških biljega, što uključuje indeks tjelesne mase, snagu stiska ruke, brzinu hoda i dijastolički krvni tlak, kako bi se utvrdila njihova biološku dob.
Više razine kulturnog angažmana povezane sa sporijim fiziološkim starenjem, stoji u časopisu. Analiza je otkrila da su osobe koje su posjećivale muzeje, galerije ili kina svakih nekoliko mjeseci imale prosječnu fiziološku dob od 66,9 godina, što je tri godine manje od onih koji su to činili rjeđe ili nikada. Pokazalo se i da su osobe s višim stupnjem kulturnog angažmana češće bile žene, zaposlene i boljeg zdravstvenog stanja.
Kulturni angažman povezan sa zdravom dugovječnosti
Promicanje kulturnog angažmana moglo bi biti obećavajuća strategija za usporavanje fiziološkog starenja i podršku zdravom starenju kod starijih osoba, naveli su istraživači. Inače, stanovništvo ubrzano stari, no na to ne treba gledati samo negativno, istaknuo je ovdje sociolog Perkov.
– Na kulturni angažman može se utjecati i stoga on može poslužiti kao učinkovita točka za intervenciju u svrhu zdrave dugovječnosti. Učinak može biti usporediv s redovitom tjelesnom aktivnošću. Povećanje geografske i financijske dostupnosti kulturne infrastrukture i događaja proširilo bi mogućnosti za redovito sudjelovanje, istaknuli su istraživači.
Kulturne aktivnosti u zajednici također mogu potaknuti veće sudjelovanje. Desetotjedni muzejski program, koji je uključivao razgovore s kustosima, rukovanje predmetima i umjetničke aktivnosti, poboljšao je emocionalne ishode poput vedrine i osjećaja ohrabrenja među socijalno izoliranim starijim osobama, stoji u istraživanju.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.