Hidratacija i prehrana tijekom ljeta: Nutricionistica donosi savjete umirovljenicima

Starije osobe tijekom velikih vrućina trebaju brinuti o dvije stvari u prehrani, kaže nutricionistica Margita Zlatić Crnković, dovoljnom unosu tekućine i redovitim, nutritivno kvalitetnim obrocima. S godinama osjećaj žeđi može oslabjeti pa se ne treba uvijek osloniti na to da će osoba popiti vodu tek kada osjeti žeđ, upozorava magistra nutricionizma. Iz tog razloga su stariji posebno osjetljivi na dehidraciju.

'Izbjegavati masne, pržene i obilne obroke'

Nutricionistica ljeti starijima preporučuje nešto manje i lakše obroke raspoređene tijekom dana, uz dovoljno povrća, voća i kvalitetnih izvora proteina. Dobar izbor su riba, piletina i puretina, jaja, svježi i fermentirani mliječni proizvodi poput jogurta i kefira, kuhano ili grilano povrće, lagane juhe, variva te salate kojima možemo dodati izvor proteina i tako dobiti kompletan obrok. Ne treba zaboraviti ni maslinovo ulje, orašaste plodove i cjelovite žitarice u količinama prilagođenima apetitu i zdravstvenom stanju osobe.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

– Tijekom najvećih vrućina treba izbjegavati vrlo masne, pržene i obilne obroke koji dodatno opterećuju probavu, kao i veće količine alkohola. Također, nije dobro da se zbog vrućine cijeli dan jede samo voće. Voće je izvrstan dodatak prehrani, ali nije zamjena za kvalitetan ručak ili večeru, posebno kod starijih osoba koje trebaju očuvati mišićnu masu, ističe nutricionistica.

Hidrataciji pomažu lubenica, dinja, krastavci, tikvice...

Ljeto nudi puno voća i povrća koje pomaže hidrataciji, kaže nam magistra nutricionizma Zlatić Crnković. Lubenica i dinja sadrže vrlo visok udio vode, a odličan izbor su i jagode, breskve, nektarine, naranče i drugo sočno sezonsko voće. Od povrća izdvaja krastavce, rajčicu, tikvice, zelenu salatu, papriku i celer.

– Važno je ipak naglasiti da voće i povrće pomažu ukupnoj hidrataciji, ali ne mogu u potpunosti zamijeniti tekućinu. Voda bi i dalje trebala biti prvi izbor, a mogu pomoći i nezaslađeni čajevi, juhe te voda aromatizirana kriškama limuna, naranče, krastavca ili listićima mente ako nekome obična voda nije privlačna. Jedan praktičan savjet za starije osobe jest da ne čekaju žeđ, nego da tijekom dana piju manje količine tekućine u pravilnim razmacima. Boca ili čaša vode koja je stalno na vidljivom mjestu često napravi veću razliku nego općenita preporuka da moraju više piti, objašnjava. 

Koje voće ide u hladnjak, a koje čuvati na sobnoj temperaturi?

Nije svako voće najbolje odmah staviti u hladnjak, ističe nutricionistica Zlatić Crnković. Banane je najbolje držati na sobnoj temperaturi jer hladnoća može oštetiti koru i poremetiti normalno dozrijevanje. Breskve, nektarine, šljive, marelice, kruške i avokado također je najbolje ostaviti na sobnoj temperaturi dok ne dozriju, a tek ih nakon toga možemo premjestiti u hladnjak kako bismo usporili daljnje dozrijevanje.

Citrusi mogu stajati na sobnoj temperaturi ako ćemo ih relativno brzo pojesti, dok će u hladnjaku trajati dulje. Lubenicu i dinju možemo držati cijele na hladnijem mjestu, ali nakon rezanja obavezno ih treba spremiti u hladnjak. Kod velikih ljetnih vrućina ipak treba imati malo zdravog razuma. Sobna temperatura od dvadesetak stupnjeva nije isto što i kuhinja u kojoj je 30 ili više stupnjeva. U takvim uvjetima voće će znatno brže dozrijevati i propadati pa je hladnjak često sigurnija opcija, pojašnjava nutricionistica.

– I još jedna stvar koju ljeti vrijedi posebno naglasiti, kod starijih osoba smanjen apetit tijekom vrućina nije neuobičajen, ali dani provedeni na nekoliko komada voća i malo salate nisu dobra strategija. Hidratacija jest prioritet, ali jednako je važno sačuvati adekvatan unos energije i proteina kako tijekom ljeta ne bi došlo do neželjenog gubitka tjelesne, a posebno mišićne mase, zaključila je.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.