Andol i problemi sa srcem: Liječnica objasnila treba li se ovaj lijek uzimati preventivno

Bolesti srca i krvnih žila vodeći su uzrok smrti i invaliditeta u svijetu, ali i u Hrvatskoj. Do ovih bolesti najčešće dolazi zbog odlaganja kolesterola u stijenkama krvnih žila, što se još naziva i ateroskleroza. Upravo zbog začepljenja krvnih žila može doći i do infarkta. Ipak, dobra je vijest da se bolesti srca i krvnih žila mogu spriječiti i to zdravim načinom života. Neki kao prevenciju od kardiovaskulanih bolesti uzimaju Andol ili Aspirin, a nama je liječnica Petra Baumgartner otkrila kako se navedeni lijekovi trebaju uzimati samo za liječenje određenih stanja, dok se kao prevencija ne preporučuje njihovo korištenje.

Acetilsalicilna kiselina je zapravo poznatija pod imenom Aspirin, Andol, ASKA i Cardiopirin. Ovo su ujedno i jedni od najprodavanijih lijekova današnjice, a koriste se za razne probleme. Neki Andol ili Aspirin tako uzimaju na svoju ruku kao lijek ili za prevenciju kardiovaskularnih bolesti. Andol i problemi sa srcem su usko povezani, a ovaj lijek ipak, u većini slučajeva, ne bi trebalo koristiti kao prevenciju.

Kako paziti na zdravlje srca?

Bolesti srca i krvnih žila su važan javnozdravstveni problem. Najčešće do ovih stanja dolazi zbog odlaganja kolesterola u stijenkama krvnih žila, a taj proces se naziva ateroskleroza. Liječnica Baumgartner kaže kako pod rizične čimbenike za pojavu kardiovaskularnih bolesti spadaju debljina, povišen krvni tlak, pušenje, neadekvatna fizička aktivnost i prehrana, ali i šećerna bolest te povišena masnoća u krvi.

Na ove se čimbenike može utjecati i time se može spriječiti nastanak ateroskleroze, a potom i problema sa srcem. Kako točno možete zaštiti svoje srce i na što paziti možete otkriti u ovom tekstu. S druge strane, postoje i čimbenici poput dobi, spola ili genetskog nasljeđa na koje se ne može utjecati, a koji jednako tako mogu uzrokovati razne probleme sa srcem.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Andol i srčani problemi

Andol ili Aspirin su zapravo acetilsalicilna kiselina, a radi se o lijeku širokog raspona. U dozi od 300 mg do najviše 2.000 ili 4.000 mg koristi se za smanjenje boli, snižavanje temperature, ali i kao protuupalni lijek. U manjim dozama od 75 do 100 mg dnevno se koristi kao antitrombocitni lijek pa sudjeluje u prevenciji nastanka krvnog ugruška i posljedičnog začepljenja krvne žile. Ipak, liječnica Baumgartner kaže kako ovaj lijek nije namijenjen svakome za tu svrhu. Točnije, u ovu svrhu se koristi isključivo po uputi liječnika i to za:

• liječenje ishemijske/ koronarne bolesti srca
• za sekundarnu prevenciju srčanog udara u bolesnika s preboljelim srčanim udarom
• za sekundarnu prevenciju moždanog udara u bolesnika s preboljelim srčanim udarom
• za sprečavanje tromboembolije nakon intervencijskih zahvata na krvnim żilama
• kao jedna od opcija za sprječavanje tromboembolije nakon određenih operativnih zahvata u bolesnika koji nemaju visoki rizik od tromboembolije
• kod određenim hematološkim bolestima

Primjena niskih doza acetilsalicilne kiselina u svrhu sekundarne prevencije kardiovaskularnih bolesti dovodi do statistički i klinički značajnog smanjenja rizika od srčanog udara, moždanog udara i ukupne kardiovaskularne smrtnosti u bolesnika koji su preboljeli kardiovaskularni događaj ili incident.

Preporučuje li se preventivna primjena Andola?

Iako Andol, odnosno Aspirin imaju nekih blagodati na zdravlje srca, to se odnosi samo na gore opisane situacije. Ipak, prema aktualnim važećim smjernicama Europskog i Hrvatskog kardiološkog društva, acetilsalicilna kiselina u prevenciji kardiovaskularnih bolesti se ne preporučuje. Liječnica otkriva kako ne postoje čvrsti dokazi koji pokazuju da primjena ovog lijeka u maloj dozi ima utjecaj na smanjenje ukupne kardiovaskularne smrtnosti u primarnoj prevenciji.

– Po više studija primjena acetilsalicilne kiseline u dozi od 75 do 100 mg smanjuje vjerojatnost nastupa nefatalnog srčanog udara u pojedinca bez dokazane koronarne bolesti, no u iste te skupine ne smanjuje vjerojatnost moždanog udara kao ni ukupne kardiovaskularne smrtnosti, objasnila nam je liječnica.

Dodaje i kako uzimanje ovih lijekova u preventivne svrhe može biti i štetno za bolesnike bez dokazane kardiovaskularne bolesti. Naime, uzimanje navedenog lijeka u ovom slučaju može povećati rizik od značajnog krvarenja. Ipak, kod onih koji imaju šećernu bolest s visokim ili vrlo visokim rizikom od kardiovaskularnih bolesti se može razmotriti primjena acetilsalicilna kiselina u dozi 75 do 100 grama u svrhu primarne prevencije kardiovaskularnih bolesti.