Istraživanje sa Stanforda potvrđuje: Ljudi dramatično stare u ove dvije životne dobi

Liječnici sa Stanforda u nedavno objavljenom istraživanju dokazali su da se najveće promjene u našim stanicama događaju oko 44. i 60. godine života. Istraživači su pratili promjene povezane sa starenjem u više od 135.000 različitih molekula i mikroba, za ukupno gotovo 250 milijardi različitih podataka. Rezultati studije pokazuju da se ne mijenjamo samo postupno tijekom vremena. Ispostavilo se da je sredina 40-ih vrijeme dramatičnih promjena, kao i ranih 60-ih, rekao je profesor genetike i stariji autor ove studije, dr. Michael Snyder.

Nova studija Stanford Medicine pokazuje da se broj mnogih naših molekula i mikroorganizama dramatično povećava ili smanjuje tijekom 40-ih i 60-ih godina. Istraživači su proučavali tisuće različitih molekula kod ljudi u dobi od 25 do 75 godina, kao i njihove mikrobiome; bakterije, viruse i gljivice koje žive u nama i na našoj koži. Sve to i te kako utječe na starenje. Kada i po kojim znakovima su shvatili da stare, umirovljenici su nam otkrili u anketi, čije rezultate možete pogledati ovdje.

Otkrili su pritom da se brojnost većine molekula i mikroba ne mijenja na postupan, kronološki način. Umjesto toga, prolazimo kroz dva razdoblja brzih promjena tijekom našeg životnog vijeka, u prosjeku oko 44. i 60. godine, kažu znanstvenici u svom istraživačkom radu, objavljenom u časopisu Nature Aging 14. kolovoza, piše med.stanford.edu.

Ove velike promjene vjerojatno utječu i na naše zdravlje

– Ne mijenjamo se samo postupno tijekom vremena, postoje neke zaista dramatične promjene. Ispostavilo se da je sredina 40-ih vrijeme dramatičnih promjena, kao i ranih 60-ih. I to je točno bez obzira na koju klasu molekula pogledate, rekao je profesor genetike i stariji autor ove studije, dr. Michael Snyder.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Ove velike promjene vjerojatno utječu i na naše zdravlje. Tako broj molekula povezanih s kardiovaskularnim bolestima pokazuje značajne promjene u 40-im i 60-ima, a one povezane s imunološkom funkcijom promijenile su se kod ljudi u ranim 60-ima. Istraživači su ranije koristili podatke 108 ljudi koje su pratili kako bi bolje razumjeli biologiju starenja. Prijašnji uvidi ove iste grupe volontera uključuju otkriće četiri različita starosna tipa, pokazujući da bubrezi, jetra, metabolizam i imunološki sustav kod različitih ljudi stare različitom brzinom.

Nova studija analizirala je sudionike koji su darivali krv i druge biološke uzorke svakih nekoliko mjeseci u razdoblju od nekoliko godina. Otkrili su da tisuće molekula i mikroba prolaze kroz promjene u svojoj brojnosti, bilo da se povećavaju ili smanjuju. Oko 81 % svih molekula koje su proučavali pokazalo je nelinearne fluktuacije u broju, što znači da su se više mijenjale u određenim godinama. Kada su tražili klastere molekula s najvećim promjenama količine, otkrili su da su se te transformacije najčešće događale u dva razdoblja, kada su ljudi bili u srednjim 40-ima i kada su bili u ranim 60-ima.

Promjene koje puno govore i o lošim navikama

Kod ljudi u 40-im godinama uočene su značajne promjene u broju molekula povezanih s alkoholom, kofeinom i metabolizmom lipida, kardiovaskularne bolesti, te kože i mišića. Kod osoba u 60-im godinama promjene su bile povezane s metabolizmom ugljikohidrata i kofeina, imunološkom regulacijom, radom bubrega, kardiovaskularnim bolestima te kožom i mišićima.

– Moguće je da bi neke od tih promjena mogle biti povezane sa stilom života ili čimbenicima ponašanja koji se grupiraju u tim dobnim skupinama, umjesto da ih pokreću biološki čimbenici, rekao je Snyder.

Na primjer, disfunkcija u metabolizmu alkohola mogla bi biti posljedica povećanja konzumacije alkohola u srednjim 40-ima ljudi, što je često stresno razdoblje života. Isto tako, ove promjene kod žena u 40-ima ne mogu se povezati s menopauzom, jer su isti ubrzani procesi uočeni i kod muškaraca.

U 40-ima i 60-ima više bi trebali brinuti o zdravlju

Tim planira istražiti pokretače ovih skupina promjena. No bez obzira na njihove uzroke, postojanje ovih skupina ukazuje na potrebu da ljudi obrate pozornost na svoje zdravlje, osobito u svojim 40-ima i 60-ima, rekli su istraživači. To bi moglo izgledati kao povećanje tjelovježbe za zaštitu srca i održavanje mišićne mase u obje dobi ili smanjenje konzumacije alkohola u 40-ima jer se vaša sposobnost metaboliziranja alkohola usporava.

– Duboko vjerujem da bismo trebali pokušati prilagoditi naše životne stilove dok smo još zdravi, zaključio je Snyder.