Zdravlje Starije osobe posebno osjetljive na pomicanje sata: Evo kako se prilagoditi

Starije osobe posebno osjetljive na pomicanje sata: Evo kako se prilagoditi

Promjena s ljetnog na zimsko računanje vremena privremeno narušava biološki ritam, a starije osobe na te promjene reagiraju posebno osjetljivo. U prvih nekoliko dana mogu se pojaviti kraći i lošiji san, umor, povišen krvni tlak te promjene raspoloženja. Stručnjaci savjetuju postupnu prilagodbu uz ranije spavanje, više dnevnog svjetla i redovite obroke. Već se godinama raspravlja o ukidanju pomicanja sata, a Europska komisija bi iduće godine trebala donijeti odluku.

Umirovljenik u kariranoj košulji i sivom sakou provjerava koliko je sat na njeovom ručnom satu

Umirovljenik gleda na sat | Foto: Canva

Za vikend nas čeka pomicanje sata. Točnije, kazaljke na satu u nedjelju ćemo pomaknuti jedan sat unatrag, s 3 na 2 sata čime prelazimo na zimsko računanje vremena. Unatoč najavama posljednjih godina da će se ta praksa ukinuti na razini Europske unije, dogovor još uvijek nije postignut. No, mogao bi biti iduće godine, a o tome smo pisali ovdje. Pomicanje sata može privremeno poremetiti biološki ritam na što su starije osobe osjetljivije, rekli su nam iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Starije osobe su osjetljivije na promjene ritma

Pomicanje kazaljki na satu može utjecati na promjene sna, raspoloženja i razinu energije. Starije osobe su osjetljivije jer im je prilagodba na promjene ritma sporija i češće već imaju poteškoće sa spavanjem ili kronične bolesti. Istraživanja pokazuju da pomicanje sata može uzrokovati kraći i lošiji san, umor te privremeni porast krvnog tlaka. Neki ljudi osjećaju i promjene raspoloženja ili smanjenu koncentraciju, osobito u danima nakon prelaska na ljetno vrijeme. HZJZ navodi da čak i manji poremećaji sna kod starijih ljudi mogu utjecati na dnevno funkcioniranje i opće zdravlje.

– Tijelu je obično potrebno nekoliko dana da se u potpunosti prilagodi novom vremenu. Kod starijih i kroničnih bolesnika taj proces može potrajati i dulje. Preporučuje se postupna prilagodba, odnosno ranije odlaziti na spavanje, provoditi više vremena na dnevnom svjetlu i održavati redovite obroke. Umjereno kretanje i izbjegavanje kofeina navečer također pomažu u lakšoj prilagodbi, savjetuje HZJZ.

Zašto ukinuti pomicanje sata?

U prvim danima nakon promjene sata bilježi se porast umora i nesanice. No, ti učinci su još i više izraženi nakon proljetnog pomicanja sata. Pomicanje sata prvi je zagovarao Benjamin Franklin je u 18. stoljeću. Smatrao je da bi pomicanjem sata ljudi mogli bolje iskoristiti sunčano vrijeme ljeti. U Prvom svjetskom ratu Njemačka i Austro-Ugarska su prešle na ljetno računanje vremena zbog uštede energije, a ubrzo su taj primjer slijedile i ostale europske zemlje. No, zadnjih se godina zagovara ukidanje pomicanja sata, a to podržava i javno zdravstvo. Kako na umirovljenike utječu klimatske promjene vremena, čitajte ovdje.

– Iz javnozdravstvene perspektive, mnoge europske zemlje zagovaraju ukidanje pomicanja sata zbog negativnih učinaka na zdravlje. Stalno računanje vremena smatra se povoljnijim za biološki ritam i svakodnevno funkcioniranje stanovništva, rekli su nam iz HZJZ-a.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.