Pedagoginja o mentalnom zdravlju: ‘Jedna od četiri starije osobe ima neki od problema’
Mentalno zdravlje važna je komponenta svakog čovjeka, a često se u vezi psihičkog zdravlja naglasak stavlja na mlade, dok se starije nenamjerno zaboravlja, prema riječima socijalne pedagoginje iz udruge Pragma Angeline Krsnik. Svjetski dan mentalnog zdravlja slavi se 10. listopada svake godine, a jedna od četiri starije osobe ima neki problem, dok je najčešća depresija. Umirovljenicima je socijalna pedagoginja poručila da u teškim trenutcima ne ostaju sami, već potraže pomoć.
Socijalna pedagoginja Angelina Krsnik | Foto: Privatna arhiva/Canva
Psihičko zdravlje starijih osoba često se stavlja u drugi plan, ali ono je kao i za sve ostale generacije jedna od najvažnijih komponenti čovjekova života. Treba isticati koliko je dobro psihičko zdravlje važno, a zato postoji i Svjetski dan mentalnog zdravlja koji je danas i na to upozorava svake godine 10. listopada. Često se naglasak u vezi psihičkog zdravlja stavlja na mlade, dok se starije nenamjerno zaboravlja, prema riječima socijalne pedagoginje iz udruge Pragma Angeline Krsnik.
‘Jedna od četiri starije osobe ima neki problem’
Društvo je iz dana u dan svjesnije važnosti mentalnog zdravlja zato se i obilježava ovaj Dan. Starija dob razdoblje je u kojemu se događa mnogo promjena, život kakav je osoba do tada poznavala mijenja svoj oblik te dolazi do mnogo preispitivanja i potrebe za prilagodbom. Sve to, kao i u svakoj drugoj životnoj dobi ima snažan, ponekad negativan utjecaj na mentalno zdravlje, a iz tog razloga mentalno zdravlje u starijoj dobi zaslužuje posebnu pažnju koju mu nažalost društvo ne daje, upozorila je socijalna pedagoginja Krsnik i dodala kako je uvriježeno mišljenje da je starija životna dob statična, no to je potpuno pogrešno.
– Fizičko zdravlje se svakako pogoršava kako starimo. Od rane odrasle dobi naviknuti smo na samostalno funkcioniranje, određeni ritam i uloge te smo isto tako navikli biti u punoj fizičkoj snazi. Kada zbog prirodnog procesa starenja taj element našeg čovještva krene izostajati, javljaju se emocionalne reakcije. Većinom su one normalne, očekivane i kratkog trajanja dok smo u razdoblju prilagodbe. Međutim, kod nekih se javljaju i znakovi ozbiljnijih emocionalnih teškoća, objasnila nam je pedagoginja.
Istraživanja pokazuju da jedna od četiri starije osobe ima neki od problema mentalnog zdravlja, a među njima je najčešća depresija koja pogađa oko pet posto stanovništva starijeg od 65 godina i anksioznost koja je povezana upravo sa smanjenjem tjelesnih i kognitivnih sposobnosti, kao i osjećaj zabrinutosti zbog gubitka samostalnosti i zdravlja, prema riječima socijalne pedagoginje Krsnik.
‘Ako vas manje toga raduje, pokušajte ne ostati sami’
Jedno od emocionalnih stanja o kojem se ne govori toliko jest osjećaj usamljenosti. U društvu, koje nije toliko sklono pokazivanju emocija, pogotovo se to tiče starije generacije, kako je istaknula socijalna pedagoginja Krsnik, osobi je teško priznati da joj nedostaje kontakt, dodir, osjećaj da je nekome važna. Starost ne mora značiti povlačenje u osamu, a često se kod starijih osoba javlja i osjećaj da se od njih očekuje kako stare da budu manje viđeni, manje važni i manje povezani. Usamljenost može djelovati prolazno i benigno, no ako nije na vrijeme prepoznata može dovesti do depresije zato se ne treba bojati izraziti želju za razgovorom i zagrljajem, kako je istaknula Krsnik.
– Možda vam misli kažu da su ovakva stanja i osjećanja ‘normalna za vaše godine’, da su svi stariji tako ‘tihi, povučeni, nervozni’, no to je daleko od istine. Tuga, anksioznost i usamljenost koja ne prolazi nije samo ‘faza’, a gubitak interesa za život nije nešto s čime se morate pomiriti. Ako osjećate da vas sve manje toga raduje, da vam je teško ustati, da vas preplavljuje osjećaj besmisla, pokušajte ne ostati u tome sami. Razgovarajte s liječnikom, psihologom, socijalnim radnikom, terapeutom ili drugim osobama kojima vjerujete. Baš kao što bismo išli kardiologu zbog srca, tako se imamo pravo obratiti stručnjaku kad nas ‘zaboli iznutra’, poručila je socijalna pedagoginja Krsnik svim umirovljenicima povodom Svjetskog dana mentalnog zdravlja.
Udruga Pragma prepoznala je zanemarenost mentalnog zdravlja kod starijih osoba pa su tako napisali i obiteljski priručnik ‘Dani koji sjaje’ koji obuhvaća sve osobe nakon 55. godine. Starije osobe često kažu da ih djeca i unuci ne dolaze posjetiti ili da ih premalo uključuju u svoje živote pa bi trebalo više raditi i na međusobnom uvažavanju i povezivanju, o čemu smo pisali ovdje.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
