Socijalna pedagoginja o odnosu starijih i mladih: ‘Diskriminacija prema umirovljenicima ukorijenjena je u kulturi’
Starije osobe često kažu da ih djeca i unuci ne dolaze posjetiti ili da ih premalo uključuju u svoje živote. Socijalna pedagoginja iz udruge Pragma Angelina Krsnik za Mirovina.hr objasnila je današnji odnos mladih prema starijima, a otkrila je i zašto su prije mlađi i stariji bili ‘povezaniji’. U našem društvu je nesumnjivo prisutan ageizam to jest svojevrsna diskriminacija starijih osoba, a na međusobnom uvažavanju i povezivanju trebaju raditi obje strane.
Ruke mlađe i starije osobe | Foto: Pixabay
Iako je nerazumijevanje i odrastanje u drugačijim okolnostima uvijek bilo prisutno, danas se jaz između starijih i mladih osoba osjeti više nego ikada. Socijalna pedagoginja iz udruge Pragma Angelina Krsnik za portal je ispričala kakav je danas odnos mladih i starijih osoba te što je utjecalo na povećanje generacijskog jaza. Također, naglasila je kako je bitno aktivno njegovati ‘međugeneracijsko druženje’ jer jedni od drugih možemo puno toga naučiti.
‘Prije su postojale višegeneracijske obitelji’
Socijalna pedagoginja kaže da je odnos mlađih prema starijima vrlo složen i pod utjecajem brojnih društvenih, ekonomskih i kulturnih faktora. Stavovi mladih prema starijima variraju ovisno o predrasudama i stereotipima o starijim osobama kojima su izloženi i koje u svojoj okolini usvajaju. Također, rekla je kako se danas sve češće termin ‘boomer’ koristi kao nešto uvredljivo i omalovažavajuće te se time nastoji pokazati stav mlađih generacija prema starijima. Podsjetimo, ‘boomeri’ su rođeni nakon II. svjetskog rata u zapadnom svijetu kada je nastupio procvat ekonomije, o čemu smo pisali ovdje, a poznati su po redefiniranju i odbacivanju tradicionalnih vrijednosti.
– Doživljavaju ih kao ‘zaostale’, van doticaja s realnošću po pitanju životnih prilika, financijskog i stambenog pitanja mladih i vrlo čvrstih političkih i kulturnih stavova koji nisu nužno u skladu s najboljim interesom mladih ljudi i njihove budućnosti. Međutim, ne promatraju svi mladi starije od sebe tako; i dalje je prisutno poštovanje, posebice kod mladih koji su u obrazovanju, volontiranju ili u svojoj neposrednoj obitelji od malena njegovali odnose sa starijima te tako naučili o vrijednosti međugeneracijske suradnje i učenja iz iskustva starijih, istaknula je Krsnik.
Prije su u Hrvatskoj i državama bivše Jugoslavije postojale višegeneracijske obitelji što znači da je postojao suživot baka i djedova s unucima jer su svi živjeli u istoj kući. Osim toga, Krsnik je naglasila kako i danas postoji takav oblik suživota, ali u manjem broju kao i što je uglavnom prisutno u manjim mjestima i selima.
– Takav oblik suživota ima brojne prednosti kao što su dijeljenje odgovornosti za brigu o kućanstvu, emocionalna podrška, ekonomska isplativost, ali i prijenos iskustava i tradicija starijih mlađima. Sve to im omogućava provođenje više vremena zajedno i emocionalno povezivanje što uvelike utječe na to kako mladi doživljavaju starije i s kolikim poštovanjem im se obraćaju. U prošlosti je to svakako bilo učestalije zbog organiziranosti života, no to ponajviše ovisi o samoj obitelji i isticanju važnosti međugeneracijskog druženja i odnosa, rekla je socijalna pedagoginja.
‘Ageizam utječe na kvalitetu mentalnog zdravlja’
Krsnik je kazala da je ageizam kao tip diskriminacije prema starijima prisutniji više nego ikada prije i rapidno se širi, a to su pokazala i istraživanja. Čak 98 posto mladih priznaje da ima diskriminatorne misli prema starijim osobama, pokazali su podaci jednog kanadskog istraživanja. Istaknula je i kako je diskriminacija prema umirovljenicima danas ukorijenjena u kulturi koja favorizira mladost te da i to dovodi do marginalizacije starijih osoba.
– Prethodno sam se dotaknula termina ‘boomer’ što prema opisu stereotipa koji s njim dolaze savršeno ilustrira današnji ageizam. Inače, ageizam je veliki problem koji utječe na kvalitetu mentalnog zdravlja te može uzrokovati osjećaj beskorisnosti i socijalnu izolaciju onih koji su njime zahvaćeni. Kako bi se ageizam smanjio, važno je raditi na razbijanju predrasuda i promicanju pozitivnih slika o starijim osobama i njihovoj važnosti za funkcioniranje društva. Uključivanje starijih osoba u društvo iziskuje suradnju svih generacija i to je jedna od stvari u kojoj su starije osobe u pravu, poručila je.
Isto tako, objasnila je kako se danas njeguje i promiče ideja individualizma na koju starije osobe, zbog kulturalnih i socijalnih okolnosti u kojima su kao odrasli živjeli, gledaju kao nešto negativno. Naglasila je kako se danas stvara veliki generacijski jaz, međusobno nerazumijevanje i nepoštovanje jer stariji mlađima žele približiti svoj koncept zajednice i važnosti te zajednice. Poručila je kako mladi to teško mogu razumjeti zbog drugačijih životnih okolnosti i odrastanja.
‘Stariji bi trebali biti otvoreni prema novim iskustvima’
I jedni i drugi bi trebali više raditi na smanjivanju generacijskog jaza i otvoriti se ideji uključivanja. Socijalna pedagoginja je naglasila kako uključivanje starijih osoba u društvo zahtijeva suradnju svih generacija. Objasnila je kako mladi kao nositelji suvremenog društva trebaju starije uključiti u aktualne aktivnosti, pomoći im da se osjećaju prihvaćeno, primjerice volontiranjem u domovima za starije osobe.
Također, uključiti se u društvo mogu i sudjelovanjem u edukacijskim programima koji su usmjereni na poboljšavanje medijske i tehnološke pismenosti. Bitno ih je poticati i na fizičke aktivnosti koje se mogu zajednički obavljati, kulturne manifestacije kojima će ih se uvesti u svijet mladih i obratno. Tako se zajedničkim naporima obiju generacija može poticati aktivno starenje, čime dolazi i do bolje generacijske povezanosti, a tome smo pisali i ovdje.
– Stariji bi s druge strane trebali pokazati otvorenost prema novim iskustvima i iskoristiti prilike za uključivanjem koje im se nude. Mogu sami inicirati druženja jedni s drugima, ali s mladima pozivajući ih u svoj ‘svijet’. Iz iskustva znamo da se stereotipi i predrasude prema starijim osobama smanjuju kada oni mladima pokažu interes za ‘novi svijet’ jer važno je ne zapasti u ideju ‘starosti’. Nekada stariji sami sebe sabotiraju kroz negativno razmišljanje o starenju, koje je ustvari prekrasan i nedovoljno cijenjen proces života koji nam govori koliko dug i ispunjen život smo vodili i još uvijek imamo priliku voditi, kazala je Krsnik i zaključila kako starije treba podsjetiti da su svaki dan mlađi nego što će ikada više biti, a to im može biti motivator da iskoriste svaki dan u njegovoj punini.
