Svećenik o blagdanu Svih svetih: 'Bilo bi dobro da se sjetimo i starijih koji su sami'

Blagdan Svih svetih dan je prisjećanja na sve drage ljude kojih više nema. Mnogi stariji odlaze na groblje svojim pokojnim supružnicima, roditeljima i prijateljima. Nije se lako nositi s tugom, ali u ovom blagdanu moguće je naći utjehu i nadu. Svi sveti za neke su i dani obiteljskog druženja, dok se brojni stari suočavaju sa samoćom. Kako svima, a osobito starijima približiti poruku ovog blagdana, da ne bude samo dan tuge i sjećanja, već i dan zahvalnosti za proživljeni život, u razgovoru za portal Mirovina rekao je svećenik Hrvoje Katušić iz Župe svetog Josipa u Vela Luci na Korčuli.

'Vjerujemo kako pokojni nisu prestali postojati'

Tuga je sasvim prirodna i ljudska reakcija na gubitak osoba s kojima se dijeli život, naglašava svećenik Katušić i dodaje kako nema potrebe bježati od tih osjećaja niti ih potiskivati jer oni govore o važnosti i dubini odnosa s onima koji više nisu fizički prisutni. Umirovljenica Bernarda ovdje nam je rekla kako nažalost ima više dragih ljudi na groblju nego u životu.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

– Snagu za dalje možemo graditi upravo na onom dobrom što su nam ti ljudi ostavili. Svaki novi dan prilika je da kroz vlastiti život promičemo vrijednosti koje su nam prenijeli. Kada se usredotočimo na male, svakodnevne zadatke i obaveze, osjećaj gubitka može se s vremenom pretvoriti u mirnu povezanost s našim pokojnicima, dajući nam motivaciju za život u sadašnjosti, kazao je.

Prisjetio se i kako se Svetom Augustinu pripisuje jedna vrlo lijepa misao, a to je da pokojni nisu odsutni, nego nevidljivi.

– Vjerujemo kako oni nisu prestali postojati, nego su samo izišli iz ove nama vidljive dimenzije života. Zato kršćanska nada nije samo u tome da naši pokojni nastavljaju živjeti u našim uspomenama, nego u tome da oni zaista nastavljaju živjeti u Bogu. U našem se narodu uz Svi Svete uglavnom posjećuju groblja. To je prilika da se u molitvi i zahvalnom sjećanju prisjetimo svojih voljenih i svega dobroga što smo s njima dijelili, ljubavi koju smo od njih primili i svega čime su obogatili naše živote, istaknuo je.

Svećenik Hrvoje Katušić | Foto: Privatna arhiva/Anđela Ščepanović

'Smrt nema posljednju riječ'

Blagdan za mnoge znači i suočavanje sa samoćom. Obitelji se okupljaju, ali su i posebno usmjerene na svoje pokojne pa to može izazvati tugu i osjećaj samoće zbog odsutnosti nekih bitnih osoba. Također, neki stariji nemaju nikoga i svećenik Katušić savjetuje kako je važno sjetiti se i njih. Podsjeća i da u duhovnom smislu čovjek nikada nije prepušten sam sebi.

– Tu je vjernicima važna osobna molitva i oslanjanje na Božju prisutnost. Smrt nema posljednju riječ. Vjerujemo da naši voljeni nisu jednostavno nestali i vjerujemo u ponovni susret u zajedništvu s Bogom. To ne uklanja samoću i bol razdvojenosti, ali joj daje drukčiji obzor. U suočavanju sa samoćom važno je održavati kontakt sa svakodnevicom i ljudima oko sebe, makar to bili sasvim mali koraci poput odlaska u šetnju ili usputnog razgovora. Baš zbog tog osjećaja samoće, posebice kod starijih, u ovim danima, dobro bi bilo da se svi mi osim brige za pokojne i misli na njih, sjetimo i živih koji su ostali sami. Ponekad i samo jedan poziv može značiti puno više nego što mislimo, objasnio je.

'Ne slave se samo sveci nego i obični ljudi'

Na Svi svete ne slave se samo veliki i poznati sveci, podsjeća svećenik, nego i nebrojeni obični ljudi koji su svoj život živjeli u ljubavi i dobroti, a za koje se vjeruje da su sada u punom zajedništvu s Bogom.

– Među njima se nadamo susresti i naše najbliže. Kršćani vjeruju da nakon smrti možemo biti punom u zajedništvu s Bogom, odnosno u raju. Možemo proći određeno razdoblje čišćenja kako bismo u punini mogli ući u zajedništvo s Bogom, to je čistilište. A možemo i vječno biti odvojeni od Boga. Pakao ne trebamo zamišljati kao Božje odbacivanje, nego kao mogućnost čovjekova konačnog odbijanja Božje ljubavi. Bog je onaj koji nam uvijek pruža ruku, život i spasenje, ali čovjek kao slobodno biće ima mogućnost svojim životom i Bogu reći konačno 'ne', pojasnio je svećenik Katušić.

Crkva je za tisuće ljudi službeno rekla da su u raju, odnosno proglasila ih je svetima, ali ni za koga nije proglasila da je u paklu. Svećenik Katušić kaže kako se usudi nadati da nijedan čovjek na ponudu Božje ljubavi nije rekao konačno 'ne' i da je pakao prazan.

– Nadam se da je Bog uspio spasiti i one koji su najviše pali među nama. Takva nada, naravno, ne znači opravdavanje zla niti umanjivanje patnje njegovih žrtava. Susret s puninom Božje istine i ljubavi za čovjeka koji je činio zlo ne možemo zamišljati kao nešto površno ili bezbolno. Ali želim vjerovati da je Božje milosrđe veće i od naših najvećih padova. Takvu nadu izražavali su i neki veliki teolozi, među kojima Hans Urs von Balthasar, a vrlo ju je izravno izrekao i papa Franjo, rekavši da voli misliti kako je pakao prazan i da se nada da je tako, naglasio je svećenik.

'Da ne odgađamo ljubav dok još imamo vremena'

Kako starijima približiti poruku ovog blagdana? Svećenik Katušić prisjetio se pjesnika Danijela Dragojevića koji u pjesmi objavljenoj 1981. godine, kada je imao 47 godina, piše stihove 'ove godine u rujnu tražio sam sliku, misao, prizor, stanje, lice ili nešto slično čega bih se mogao sjetiti kada budem umirao, nisam znao da sam tako izbirljiv'.

– Pitajmo se što bismo mi željeli ponijeti u sjećanju na kraju života. Kada dođe kraj neke etape, nekog odnosa, a tako i života, ljudi se često vraćaju u prošlost i preispituju svoje postupke. Razmišljaju o riječima koje nisu izgovorili, o razgovorima koje su odgađali, o trenucima u kojima su mogli biti strpljiviji, nježniji ili jednostavno provesti više vremena zajedno. I gotovo uvijek ostaje nešto za čime žale, istaknuo je.

Svećenik Katušić ističe kako bi ovi dani trebali bili prilika za zahvalnost, starijima, ali i svima drugima te da se s ljudima oko nas trebamo 'povezati' dok su među nama.

– Zahvalnost za ljude koji su bili dio života, za ljubav koju smo primili, za prijateljstva, obitelj, zajedničke trenutke, ali i zahvalnost za vrijeme koje nam je još uvijek darovano. Još uvijek možemo nekome reći da ga volimo, zahvaliti, oprostiti, zamoliti oproštenje. Blagdan Svih svetih poziva nas da svoj život, kakav god bio i koliko god trajao, ispunimo ljubavlju i dobrotom. Možda je to i najvažnija poruka koju nam naši pokojni ostavljaju da ne odgađamo ljubav dok još imamo vremena, zaključio je svećenik Katušić.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.