Zavod za mirovinsko NE ZNA koliko iznosi najviša mirovina koju isplaćuju!

Prosječna plaća u Hrvatskoj iznosi 6.774 kune, a prosječna primanja tuzemnih umirovljenika 2.831 kunu. Ipak, većina građana ostvaruje manje od navedenih iznosa. Kada je riječ o plaćama, polovina radnika ostvaruje prihode ispod 5.751 kuna, dok gotovo 700.000 umirovljenih građana živi s manje od prosječne mirovine. Kako bismo doznali “tko jede kupus, a tko meso” u zajedničkoj sarmi, Zavod za mirovinsko smo, nakon podatka o medijalnoj mirovini koju “ne računaju”, pitali za iznose najvećih mirovina koje isplaćuju, no ni taj podatak “nemaju”. Pitamo se, kako su onda izračunali prosjek?!

Koliko iznosi najviša mirovina koja se isplaćuje u Hrvatskoj? Taj podatak nije moguće doznati, unatoč tomu što Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje izdvaja desetke milijuna kuna za računalne programe kako bi izračunali i obračunali mirovine. Upitali smo ih kolika je najveća mirovina i koliko osoba prima te “nepoznate” iznose. Također, zanimalo nas je i koliko iznose najveće saborske i braniteljske mirovine, kao i općenito mirovine u kategoriji većoj od 8.000 kuna koja se navodi u njihovoj službenoj statistici.

Kako onda uopće računaju prosjek?

Međutim, iz HZMO-a su nam odgovorili da nemaju te podatke, jer se njihova službena statistika bavi samo sa “uprosječenim vrijednostima”. I doista, mirovine su posložene u nekoliko kategorija po visinama primanja s iskazanim prosjekom. No, postavlja se pitanje kako je HZMO uopće izračunao prosjek, ako ne zna najvišu i najnižu mirovinu, što općenito, a što u svakoj zasebnoj vrsti mirovinskih primanja.

“Službena statistika HZMO-a ne posjeduje podatak koji tražite. Naime, službena se statistika bavi uprosječenim vrijednostima, stoga Vam nažalost nismo u mogućnosti dati podatak koja je najviša svota neto mirovine bilo koje kategorije korisnika mirovina, kao i vrste prava na mirovinu” – kazali su nam iz Zavoda za mirovinsko.

Kada bi službena statistika prikazivala taj podatak, onda upit Zavodu ne bismo ni trebali slati, jer bi u javno objavljenim i svima dostupnim informacijama odgovore pronašli sami. Možda statistika ne prikazuje, ali svakako zna. Uostalom, statistike ne bi niti bilo da nema podatka o najnižim i najvišim vrijednostima. Možda ne zna, dakle, sama statistika, ali Zavod za mirovinsko osiguranje svakako zna koliko iznosi najveća mirovina koju isplaćuju. Je li to 11, 12, 13, 20 tisuća ili više desetaka tisuća kuna, nije dakle moguće doznati.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Što je sporno u statistici HZMO-a? Upravo to što ona skriva podatak o najvećoj mirovini. Naime, visine primanja su prikazane u vrijednostima od primjerice 1.000 do 1.500 kuna ili 5.000 do 6.000 kuna, ali posljednja kategorija navodi samo mirovine veće od 8.000 kuna, ali ne i gornju graničnu vrijednost, iako prikazuje njihov prosjek, što znači da taj podatak postoji, ali se ne prikazuje u statističkim informacijama.

Najviša prosječna saborska mirovina 10.724 kune

Prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, u Hrvatskoj imamo 6.805 umirovljenika čija je mirovina veća od 8.000 kuna, te u prosjeku iznosi 9.244 kune za gotovo 41 godinu staža.

Među 71.160 braniteljskih mirovina prema ZOHBDR-u, najveći broj njih, gotovo 15.000, veće je od 8.000 kuna s prosjekom od 9.427 kuna i stažem od svega 14 godina.

Među 676 saborskih mirovina, čak 561 je s prosjekom od 10.724 kune za 33 godine staža.

Najvišu mirovinu u Hrvatskoj, prema Zakonu o najvišoj mirovini, prima svega 1.762 umirovljenika. Ona u prosjeku iznosi 7.135 kuna za 37 i pol godina staža. Pritom, najviše je onih starosnih s prosjekom od 8.089 kuna, koliko prima 959 umirovljenika. Najviša obiteljska mirovina je 6.000 kuna u prosjeku za 771 korisnika, dok je najviša među invalidskima 5.848 kuna te je koriste 32 osobe.

Ne znaju ni srednju vrijednost mirovine

Usporedbe radi, najnižu mirovinu prima gotovo četvrtina svih umirovljenika, 264.347 njih s prosjekom od svega 1.695 kuna.

Podsjetimo, iz HZMO-a nam nisu znali dati ni podatak o medijalnoj mirovini, odnosno o srednjoj vrijednosti mirovine. Medijalna mirovina, poput medijalne plaće, računa se tako da se sve mirovine poredaju od najmanje do najveće i “prerežu” točno na pola. Da je medijan realniji prikaz od prosjeka, govore i plaće među kojima je prosjek 6.774 kune, a medijan 5.751 kunu, što znači da polovina radnika u Hrvatskoj prima manje od toga iznosa, bez obzira na tisuću kuna veći prosjek. Jednako je tako i s mirovinama pa je za očekivati da je medijan niži od prosjeka, no taj podatak – nitko “ne zna”.