Novosti Sve više starijih treba dugotrajnu njegu: 'Skrb je dobra, ali nedostatna'

Sve više starijih treba dugotrajnu njegu: 'Skrb je dobra, ali nedostatna'

Ivana Moslavac
Ivana Moslavac

04. svibanj 2026.

Sve više starijih treba dugotrajnu njegu: 'Skrb je dobra, ali nedostatna'

Umirovljenica i njegovateljica u domu | Foto: Canva

Sve je više starijih kojima treba pomoć njegovatelja. Skrb za starije u Primorsko-goranskoj županiji je napredna, ali nedostatna, ističu iz HUP-a.

Hrvatska udruga poslodavaca-Udruga zdravstvene njege, rehabilitacije i socijalne skrbi u suradnji s Primorsko-goranskom županijom organizirala je prošli tjedan konferenciju 'Dugotrajna skrb – ljudi u središtu sustava'. Na konferenciji se raspravljalo o rješenjima za nedostatak radne snage u sektoru dugotrajne skrbi. Ranije su rekli kako je pozitivno što se grade centri za starije, ali da je potrebno znati tko će u njima raditi, o čemu smo pisali ovdje.

Kronični nedostatak radne snage

Sektor dugotrajne skrbi bilježi kontinuirani rast potražnje za uslugama, potaknut negativnim demografskim trendovima i starenjem stanovništva. S druge strane, opterećuju ga kronični nedostatak radne snage, administrativni zahtjevi i financijski pritisci. Primorsko-goranska županija planira osigurati 500 novih mjesta u domovima diljem regije, od Kostrene i Opatije, preko Cresa, pa sve do Gorskog kotara, o čemu smo pisali ovdje

– Skrb za starije osobe u Primorsko-goranskoj županiji u jednom dijelu je dobra i dosta napredna, međutim, kapacitetima je nedostatna. To je veliki izazov ovog trenutka, ali i dugoročno s obzirom na to u kakvom se stanju kao društvo nalazimo, stoga je nužno uložiti velike napore u rješavanje ovog pitanja jer će se stvarati nove potrebe na tom planu, istaknuo je župan Ivica Lukanović i dodao kako je bitno i jačanje izvaninstitucionalne skrbi. Podsjetimo, gradnja svih 18 centara za starije je u tijeku. Novi centri smjestit će dodatnih 1.849 osoba, uz izvaninstitucijske usluge za 4.549 korisnika, o čemu čitajte ovdje

'U radu sa starijima mogu pronaći smislen i vrijedan poziv'  

Dugotrajna skrb nije samo socijalna usluga, nego važan dio sustava skrbi o zdravlju i dostojanstvu ljudi, u kojem medicinske sestre imaju nezamjenjivu stručnu, organizacijsku i ljudsku ulogu. One su često prva osoba uz korisnika, prepoznaju promjene u njegovu zdravstvenom stanju, koordiniraju skrb i svojim znanjem povezuju zdravstveni i socijalni sustav, naglasio je predsjednik Hrvatske komore medicinskih sestara Mario Gazić.

– Zato je ključno da se ovaj sektor učini bolje organiziranim i privlačnijim mladima koji u radu s osobama starije životne dobi mogu pronaći odgovoran, smislen i društveno iznimno vrijedan profesionalni poziv, rekao je Gazić. Neki umirovljenici rade kao njegovatelji, a o tome više pročitajte ovdje

Ubrzano starenje stanovništa tiče se cijele EU 

Predstavljeni su na konferenciji i prijedlozi za unaprjeđenje radnih uvjeta, stabilizaciju radne snage te bolje usklađivanje cijena usluga s realnim troškovima rada, kao i potreba jačeg povezivanja zdravstvene i socijalne skrbi. Voditeljica Službe za preventivnu zdravstvenu zaštitu Ministarstva zdravstva Draženka Zadro ističe da se Hrvatska kao i cijela Europska unija (EU) suočava s ubrzanim starenjem stanovništva, što dovodi do sve veće potrebe i potražnje za uslugama dugotrajne skrbi. Sve je više starijih osoba, a sve manje radne snage, o čemu smo pisali ovdje

– U cilju uspostave integrirane dugotrajne skrbi donesen je Operativni plan razvoja integrirane dugotrajne skrbi u Republici Hrvatskoj do 2030. Primarni cilj je pružiti osobi u potrebi dostupnu uslugu dugotrajne skrbi uz odgovarajuću podršku i razvoj usluga u zajednici što će u konačnici omogućiti njihov dulji ostanak u svom domu te podizanje kvalitete života, rekla je Zadro. 

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.