Čitajte mirovina.hr bez oglasa ovog ljeta: Pretplatite se za samo 3,99 € mjesečno
Kupite pretplatu i čitajte sve članke bez oglasa uz posebnu ljetnu cijenu od 3,99€ mjesečno za prva tri mjeseca. Akcija traje do 31. kolovoza.
09:11 60 d 24.06.2026

Istraživanje o dugotrajnoj skrbi | Foto: Mirovina.hr
Nedostatak radne snage problem je Hrvatske i mnogih europskih zemalja, a to je vidljivo u branši njegovatelja i medicinskih djelatnika kojih je zbog starenja stanovništva potrebno sve više, o čemu smo pisali ovdje. Hrvatska i Slovenija suočavaju se s ‘odljevom skrbi’, ali istovremeno mogu biti privlačne medicinskim sestrama i njegovateljicama iz drugih zemalja. O svemu se govorilo u ponedjeljak na konferenciji Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) ‘Tko će brinuti za naše starije?’.
Sada je već druga godina otkada je na snagu stupio zakon o dugotrajnoj skrbi u Sloveniji. Jedan od najvećih problema je nedostatak osoblja. Inače, Slovenija ima ukupno 22 posto osoba koje su starije od 65 godina, obitelj je glavni oslonac za brigu o starijima, ali to nije održivo. Imaju jedan od najvećih udjela zaposlenih žena na puno radne vrijeme u ovoj struci u Europi. U Sloveniji institucionalnu skrb ukupno 30 posto plaća zdravstvo, a 70 posto sami korisnici, što je veoma skupo, kako je istaknula sociologinja i istraživačica u Mirovnome institutu – Institutu za suvremene društvene i političke studije u Ljubljani Majda Hrženjak.
– Slovenija je donijela zakon o dugotrajnoj skrbi za starije u kojoj je također trebalo više od 20 godina pripreme. Tijekom 20 godina u Sloveniji bio je politički dogovor da se to treba riješiti jer je bez zakona neodrživo. Naravno da i danas dolazi do poteškoća i zastoja, ali trenutno su političari u tome baš ustrajni i dobro rade. Najviše poteškoća bilo je vezano uz financiranje zbog uvođenja novog doprinosa jer moramo brinuti o tome da postoje resursi. Nije dovoljna samo radna snaga i raznolikost usluga nego se to mora i platiti, rekla je Hrženjak.
Umirovljenička populacija na izdvajanje još jednog dijela doprinosa za ove usluge reagirala je tako da se uopće nisu bunili, osim poslodavaca. Poticaj za donošenjem zakona o dugotrajnoj skrbi u Sloveniji je dolazio iz svakodnevnog života i praksi na terenu. Dakle, alarm je dolazio s terena, iz obitelji, od starijih osoba, kako je objasnila sociologinja.
Slovenski sustav dugotrajne skrbi uključuje poseban doprinos, proširenje spektra usluga i potrebu za dodatnim ljudskim resursima. Država pokušava odgovoriti na kadrovsku krizu stipendiranjem, digitalizacijom, uključivanjem volontera i posebnim integracijskim programima za migrantske radnice. Navedene mjere ne rješavaju ključne strukturne probleme sektora, a neki od problema su niske plaće i neadekvatne radne standarde, uključujući broj zaposlenih i vremenske normative, zbog kojih rad u sustavu skrbi i dalje ostaje zahtjevan i nedovoljno cijenjen. SDP-ov Član Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku Hrvatskog sabora Mišo Krstičević na tu je temu istaknuo kako je radnicima u Hrvatskoj bitna dobra plaća i fer odnos na poslu te da zbog nedostatka toga posao njegovatelja odlaze raditi u inozemstvo ili se za njega ni ne odlučuju.
Viša znanstvena suradnica Marijana Bađun s Instituta za javne financije predstavila je na HUP-ovoj konferenciji rezultate kvalitativnog istraživanja u kojemu je intervjuirala stručnjake iz znanstvene zajednice, nevladinih organizacija, nadležnoga ministarstva, strukovnih udruga, domova za starije osobe te Grada Zagreba o potencijalnoj ulozi imigracije u rješavanju manjka radne snage u dugotrajnoj skrbi u Hrvatskoj. Među ispitanicima postojao je visok konsenzus o tome da će imigracija postati neizbježna iako bi poželjnije rješenje bilo smanjenje emigracije medicinskih sestara iz Hrvatske.
Ispitanici su istaknuli da bi Hrvatska stranim radnicima trebala omogućiti profesionalno usavršavanje, kvalitetno učenje jezika te dobru integraciju u društvo, a postupak priznavanja kvalifikacija trebao bi biti kraći i jeftiniji. Naglasili su da bi plaće u dugotrajnoj skrbi trebale biti veće, radni uvjeti bolji, te stanovanje cjenovno dostupnije. Nekoliko je ispitanika izrazilo zabrinutost zbog mogućih negativnih stavova korisnika skrbi prema stranim radnicima, a često se navodilo i mišljenje da bi Hrvatska mogla biti samo ‘prolazna postaja’ na putu prema bogatijim zemljama. S obzirom na to da Hrvatska nema migracijsku strategiju, Vlada bi je hitno trebala donijeti, kako je navedeno u istraživanju.
– Po noći sam ja sama sestra i jedna je njegovateljica. Na meni je tih 80, stacionar plus stambeni dio. Dakle, nekad da se desi da pozvoni njih pet, padne i ti ne znaš gdje bi prije. Od hitne, pa te na hitnoj pita jeste li izmjerili ovo, jeste ono, pa ne stignem svima sve. Pa ti je to tako da te baš opterećuje, kazala je jedna osoba u istraživanju, dok je druga navela da ono što je nekada radilo deset ili 12 ljudi sada odradi četvero ili petero.
Istarska županija nije čekala odluku države već je u vezi ovoga pitanja sama poduzela korake kako bi privukla radnu snagu u ovaj posao. Moguća rješenja Istarske županije su sufinanciranje troška stanovanja s do 300 eura mjesečno, kao i jednokratna naknada za kupnju prvog stana ili kuće u iznosu 20.000 eura, za deset osoba. Zatim, navode godišnji financijski bonus vjernosti poslodavcu od 600 ili 1.200 eura ovisno o radnom stažu, jednokratni financijski bonus dobrodošlice od 2.000 do 6.000 eura te karticu pogodnostu, recimo besplatni vrtić u istarskom mjestu Buje.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
Čitajte mirovina.hr bez oglasa ovog ljeta: Pretplatite se za samo 3,99 € mjesečno
Kupite pretplatu i čitajte sve članke bez oglasa uz posebnu ljetnu cijenu od 3,99€ mjesečno za prva tri mjeseca. Akcija traje do 31. kolovoza.
09:11 60 d 24.06.2026
Male tajne hrvatskog jezika: Zašto je ministrica krivo pitala Kekin 'Jeste me slušala?'
U obraćanju s poštovanjem koristi se množina i kad se obraća jednoj osobi. U pitanjima treba koristiti i česticu 'li'.
07:25 9 h 23.08.2026
Projekt pomoći starijima se nastavlja: Grad dao 35.000 eura za zaposlene
U Zadru se nastavlja 'Pokret 2+' za podršku starijima u svakodnevnom životu. Obuhvaća gotovo 200 korisnika, a pomoć im pruža 26 djelatnika.
07:23 9 h 23.08.2026
Bogati umirovljenici žrtve deficita: Ova zemlja želi ograničiti rast najviših mirovina
Manjak u državnoj kasi Francuska želi pokrpati tako da ograniči rast najviših mirovina. Mjera bi mogla obuhvatiti umirovljenike s više od 2.000 eura.
07:15 1 d 22.08.2026
Umirovljenici otjerani s plaže jer nisu htjeli platiti ležaljke: 'Znamo naša prava'
Vlasnik ležaljki na plaži u Crikvenici otjerao je umirovljenike koji ih nisu htjeli unajmiti. Ležaljkama je prekrio cijelu plažu iako su bile prazne.
07:14 1 d 22.08.2026
Trebate dizalo u zgradi: Poziv za sufinanciranje vrijedi još samo nekoliko dana
Vlasti pokrivaju troškove ugradnje dizala, a poziv je otvoren do kraja mjeseca. Vrijedi i za uređaje za olakšan pristup slabo pokretnim osobama.
07:13 1 d 22.08.2026
Umirovljenika koji rade 3.300 više nego lani: Evo koliko ih je zaposleno u turizmu
Rad u mirovini sve je popularniji. Na pola radnog vremena zaposleno je oko 3.300 umirovljenika više nego lani, a mnogi rade u turizmu.
07:13 1 d 22.08.2026
Preko 167 milijuna eura doprinosa za drugi stup: Uplate za treći stup 6,8 posto manje
Imovina fondova u drugom i trećem stupu porasla je u srpnju. U mjesec dana je poraslo i članstvo u oba stupa.
14:52 2 d 21.08.2026
Zahvaliti ili zahvaliti se? Razlika je ogromna, nekog možete uvrijediti
Dok zahvaliti doista znači nekome izraziti zahvalnost, zahvaliti se upotrebljavamo kada nešto želimo odbiti.
07:42 9 h 23.08.2026
Studiji bez položene mature mogu se upisati i ove jeseni. Ima 'caka'
U Hrvatskoj je moguće upisati studij bez položene državne mature. No, to će kandidate skupo koštati jer se oni plaćaju.
07:41 9 h 23.08.2026
Bauštelska četvrt: Trnsko je prvi cjelovito realizirani urbanistički plan u Novom Zagrebu
U novoj Bauštelskoj četvrti s arhitektom Jankom Kraljem prošetali smo Trnskom, najstarijim cjelovito realiziranim zagrebačkim kvartom južno od Save.
09:45 7 h 23.08.2026
Koliko košta odvoz građevinskog otpada? Vreće od 40 eura, a za kontejnere se treba isprsiti
Cijena ne ovisi samo o količini šute, već i o katu, pristupu kamionu, vrsti materijala, utovaru i zbrinjavanju.
07:35 9 h 23.08.2026