Velika tribina o nedostatku njegovatelja: 'Gradimo centre, ali ne razgovaramo o radnom kadru'

Jedan od sektora u kojemu je nedostatak radne snage u Hrvatskoj posebno izražen je sektor za dugotrajnu skrb gdje nedostaje oko 2.000 njegovatelja. Osobe od posla njegovatelja odbija niska plaća, loši uvjeti rada, a jasno je da probleme neće riješiti strani radnici koji uglavnom ne znaju hrvatski jezik. Dugotrajna skrb u Hrvatskoj treba promjene i način kako privući mlade da rade kao njegovatelji. Hrvatska udruga poslodavaca-Udruga zdravstvene njege, rehabilitacije i socijalne skrbi u ponedjeljak je održala konferenciju ‘Tko će skrbiti za naše starije?’ gdje su stručnjaci raspravljali i tražili rješenja upravo na ovu temu.

Hrvatska udruga poslodavaca-Udruga zdravstvene njege, rehabilitacije i socijalne skrbi održala je u ponedjeljak konferenciju ‘Tko će skrbiti za naše starije?’. Na konferenciji se našlo više stručnjaka, donositelja odluka i predstavnika socijalnog sustava Hrvatske, ali i Slovenije. Nedostatak radne snage u mnogim je sektorima, a posebno u sektoru dugotrajne skrbi gorući problem. U raspravi se istaknulo kako je pozitivno što se grade centri za starije, ali da je potrebno znati tko će u njima raditi. Podsjetimo, Hrvatska bi za manje od godinu dana trebala dobiti 18 centara za starije osobe, a na kojim su sve lokacijama, pročitajte ovdje.

‘Gradimo centre, ali ne razgovaramo o radnom kadru’

Sustavu dugotrajne skrbi za starije osobe nedostaje oko 2.000 ljudi, a problem manjka radne snage neće riješiti strani radnici koji ne znaju hrvatski jezik, već je potrebna reforma strukovnog obrazovanja, veće plaće i bolji uvjeti rada. Glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca Irena Weber istaknula je kako će se do 2070. godine broj stanovnika smanjiti za 22 posto na razini Europe, dok će životni vijek porasti za više od šest godina. Predsjednik HUP Koordinacije socijalne skrbi Pavo Ćorluka, vlasnik je i Doma za starije osobe Ćorluka. Objasnio je kako dnevno dobiju od 10 do 15 poziva, odnosno upita za smještajem, ali da više ne znaju gdje smjestiti korisnike. Trenutna situacija je da je hitni smještaj okrenut privatnim domovima, dok je u javnim domovima to nemoguća misija, kako je objasnio.

– Dolazimo i do nedostatka kadra koji je apsolutno nedostupan koje su trenutno potrebne u Republici Hrvatskoj. Problem je što smo stvorili kastu koja je smještena u javnim domovima. Nismo otišli korak dalje u vezi vaučera što Slovenci danas rade. Gradimo centre, ali ne razgovaramo o radnom kadru, postavlja se pitanje tko će raditi u centrima. Dalje se izlažemo trošenju novaca, a nismo otvorili priču radne snage. Vaučeri, radna snaga i porezne olakšice. Slovenci su otišli korak dalje, bojim se da mi nećemo deset godina naprijed. U javne domove nam ulaze ljudi koji su vrlo imućni, bave se određenim poslovima, a s druge strane ima onih koji trebaju nekoga smjestiti i ne mogu. Smeta me ta podjela ‘naši i vaši’, kazao je Ćorluka.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Voditeljica Službe za zaštitu drugih socijalno osjetljivih skupina Ministarstva rada Marija Penava Šimac pita se je li za sve poslove koje obavljaju medicinske sestre uistinu nužno da ih obavljaju medicinske sestre ili se mogu uvesti neka druga zanimanja. U Njemačkoj su prije 20 godina uveli druge oblike zapošljavanja, vidjeli su za koji obujam posla je potrebna koja kompetencija i uzeli su radnike iz drugih industrija i dodatno ih doškolovali. Hrvatska će isto tako morati razmisliti o poslovima koji se obavljaju u skrbi za starije osobe i razini kompetencije osoba koje to mogu obaviti, kako je istaknula i dodala da se sada radi analiza potreba radne snage i potrebnih kompetencija, nakon čega će se dogovarati s Agencijom za strukovno obrazovanje za daljnje korake.

‘Ljudi žele dobru plaću, ali i fer odnos na poslu’

Pročelnica Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom Lora Vidović kazala je kako je velika razlika u plaćama medicinskih sestara u zdravstvu i socijali, što je i razlog toga da su domovi za starije za njih poprilično neprivlačni. Grad Zagreb za domove izdvaja više od 60 milijuna eura, kako je naglasila te istaknula problem nedostatka integracije zdravstvenog i socijalnog sustava što dodatno otežava cijelu situaciju. Vidović je navela kako je problematično što se dugo nisu čistile liste kandidata te da je na listama značajan broj korisnika kojima dom još ne treba. Osim toga, veliki je broj ‘duplića’, odnosno onih koji su u jednom domu smješteni, a na drugom su na listi čekanja, što je produljuje. Problem je isto tako i što se liste ne čiste od preminulih osoba. Puno je praznih mjesta, a tek se sada čiste liste.

– S ovom razinom rasprave koju vodimo nećemo promijeniti apsolutno ništa, možda jedino dođe do neke spoznaje. Uvijek se prigovara za rad zdravstvenog i obrazovnog sustava, kao i socijalnog, ali ipak postoji razlika. To je što su prva dva ipak izgrađena. Sustav socijalne skrbi se nije uspio izgraditi kao ni predškolski sustav jer se prestalo ulagati u socijalni sustav dok je još postojala Jugoslavija. Mi ne moramo čekati da postanemo bogati, što nam govore ovi koji danas upravljaju, da bi razvijali ovaj sustav mi ga trebamo proaktivno razvijati da bi postali bogati. Ako danas nakon toliko godina ne možemo na primjerima drugih zemalja shvatiti što se odgađa, onda to sigurno nije dobro. Pitanje socijalne države devastiralo je socijalnu državu. Naši klize prema zapadu radi boljih plaća, što ljudi žele? Vrlo je jasno, ljudi žele dobru plaću, ali i fer odnos na poslu. Kad nemate dobro plaćen posao, svi se poslodavci odnose onako kako vas plaćaju, objasnio je SDP-ov Član Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku Hrvatskog sabora Mišo Krstičević.

Savjetnica ravnatelja Agencije za strukovno obrazovanje Dragica Kovačlija spomenula je kako briga o ovoj temi nije samo proces gradnje centara. Poštovanje i briga o čovjeku kreće od obitelji, od predškolskog odgoja pa sve do visokoškolskog. Problem je što je odgojna mjera počela nedostajati, izostala je iz obrazovnog sustava, kako je rekla i objasnila da mladi danas nemaju dovoljno empatije za starije. Moderatorica Anita Hrstić nije se složila i komentirala je da mladi jesu empatični te da znaju kako je pogled i dodir koji se dobije od starijih u domovima izuzetno vrijedan, ali da mladi nekako trebaju kupiti kruh i mlijeko od plaće.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.