Sindikati uoči velikog prosvjeda traže prosječnu plaću od 2.200 eura. Smatraju da bi i 50 posto od prosječne plaće trebala biti i prosječna mirovina.
Prosvjed pod nazivom 'Hrvatska zajedno za veće plaće i mirovine' održat će se 18. travnja na Trgu bana Jelačića u organizaciji tri sindikalne središnjice i Sindikata umirovljenika Hrvatske. Sindikati traže prosječnu plaću od 2.200 eura, a da ona minimalna iznosi 1.100 eura. Smatraju da bi 50 posto od prosječne plaće trebala biti i prosječna mirovina.
'750.000 umirovljenika prima ispod 612 eura'
- To je trošak rada koji u ovome trenutku odgovara svim drugim troškovima s kojima se svakodnevno radnik susreće, kazao je predsjednik SSSH-a Mladen Novosel sinoć u HRT-ovoj emisiji Otvoreno. Naglasio je da se Vlada može hvaliti kako je u proteklih 10-ak godina podigla mirovine za 100 posto, ali da 750.000 umirovljenika danas prima manju mirovinu od 612 eura. Manje od 436 eura mirovine prima 40 posto umirovljenika, o čemu smo pisali ovdje.
Državni tajnik u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava, Ivan Vidiš je istaknuo da dodatnog prostora za neko veće povećanje mirovina i plaća u državnom proračunu više nema. Naime, od ukupno 39 milijardi eura, pola od toga ide za isplatu plaća i mirovina. Predsjednica Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika, Iva Šušković smatra pak da nije nužno da plaća ili mirovina budu veće, već je bitno da troškovi prate primanja kako bi se od tih dohodaka moglo živjeti, što sada nije slučaj, posebice u uvjetima rekordne inflacije.
Novosel navodi da postoji nekoliko razloga zašto su mirovine u Hrvatskoj niske. Istaknuo je da je uvedeni drugi stup, 'rak rana' hrvatskog mirovinskog sustava i da će od njega imati koristi samo oni s ekstra visokim plaćama, jer manje ide za generacijsku solidarnost.
- Druga činjenica je da se 2010. godine ukinulo 10 najboljih godina staža za utvrđivanje mirovine. Slovenija danas ima 24 godine najboljih godina za utvrđivanje mirovine. Hrvatska je pet godina bila u ratu, pet godina su se plaće u gospodarstvu obračunavale na razne načine, ali najmanje legalno i najmanje je bilo uplata doprinosa za mirovinsko. Radnici su u tih pet, pa sljedećih još pet godina, izgubili strahovito puno i nitko to ne želi priznati. Prema tome, najmanje što Vlada danas može učiniti je da se ostavi svih ovih formula usklađivanja 70:30 ili 85:15. S tim formulama nikada neće umirovljenici imati standard u Hrvatskoj, nego ako ništa drugo, barem izbrišite onih 10 godina od 1990. do 2000. i za preostale godine utvrdite mirovine, poručio je Novosel.
Novosel se u Otvorenom dotaknuo i toga da poslodavci radnicima isplaćuju minimalac na račun, a ostatak iznosa na ruke. Takva praksa odražava se i na uplatu manjih doprinosa, a samim time i mirovina. Dražen Oreščanin iz Udruge Glas poduzetnika rekao je na to da u većini poslovanja to nije moguće napraviti jer se fiskalizacijom 2.0 sve kontrolira.
Vidiš: 'Nije problem, ali otkud?'
Državni tajnik Vidiš teško je mogao obraniti stav da bi mirovine i plaće trebale biti veće, jer bi se s takvim zahtjevom složio zapravo svatko. Pitanje je, kako je nekoliko puta ponovio tijekom emisije, od kuda za to sredstva. Podsjetio je tek da su mirovine, posebno one najniže, kontinuirano rasle od 2016. godine i u vremenima kriza, ali da prostora za dalje, u obimu kako to traže sindikati, trenutačno nema.
- Nije problem povećati plaće ili bilo koje drugo davanje. Pitanje je otkud. To je moguće jedino kroz rezanje, kroz neodgovornost i kroz zaduženje, zaključio je Vidiš.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.