Uzdržavanje roditelja, baka i djedova na niskim razinama: Zakon obvezuje, ali ne propisuje uvjete ni kazne

Milan Dalmacija
23. svibnja 2023.
Novosti
A- A+

Iako je uzdržavanje roditelja, odnosno baka i djedova definirano Obiteljskim zakonom, iz resornog ministarstva potvrdili su nam kako nema striktne kontrole pridržavaju li se djeca i unuci tih odredbi. Osim toga, problematično je i to što se uzdržavanje starijih najčešće svodi na štetne ugovore o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju, odnosno na prijave za povrat poreza. Umirovljenički predstavnici, također, godinama upozoravaju na nedostatak instituta njegovatelja za starije osobe.

Foto: Pixabay

Evolucijska je činjenica da djecu, barem u većini slučajeva, odgajaju roditelji. Ponekad se dogodi da to čine bake i djedovi, pa makar i alimentacijom, o kojoj smo već pisali. Iako bi to trebala biti moralna obveza, puno se rjeđe događa da djeca skrbe o roditeljima ili unuci o bakama i djedovima. Pritom se skrb, odnosno uzdržavanje roditelja, ne temelji samo na novcu, već i na pomoći u hrani, kućanskim poslovima, druženju…

U Hrvatskoj je Obiteljskim zakonom predviđeno upravo to da djeca ili unuci skrbe o svojim roditeljima, odnosno bakama i djedovima. U članku 292. stoji da je “punoljetno dijete dužno uzdržavati roditelja koji nije sposoban za rad, a nema dovoljno sredstava za život ili ih ne može ostvariti iz svoje imovine.”

Člankom 294. je, pak, propisana ista odredba za unuke koji bi trebali skrbiti o svojim bakama i djedovima nesposobnima za rad i bez dovoljno sredstava, pod uvjetom da su ga oni uzdržavali i brinuli se o njemu dulje vrijeme.

Stariji brinu o mladima, a mladi o starima?

No, nerijetki su slučajevi da djeca i unuci svoje starije članove obitelji koji su ih podigli na noge pošalju u dom i najčešće više ne pitaju za njih. Bilo je slučajeva kada bi se država sama saplela u vlastite propise i tako onemogućila djeci da uzdržavaju svoje roditelje.

novac
Umirovljenik tužio sina zato što ga ne uzdržava. Sud: To je ustavna obveza!

Zabilježili smo i slučaj umirovljenika koji je tužio vlastitog sina jer ga je ovaj odbio uzdržavati, odnosno doplaćivati mu smještaj u domu. Općinski sud u Čakovcu presudio je u korist umirovljenika i njegovom sinu odredio plaćanje 1.000 kuna (132,72 eura) mjesečnih troškova za oca.

U ovom slučaju vrijedi spomenuti kako umirovljenik ima još dvoje djece, koja su oslobođena uzdržavanja, jer ni sama nemaju dovoljno materijalnih sredstava za to. U onom istom članku 292., koji predviđa da djeca uzdržavaju svoje roditelje, također stoji da se ona mogu “osloboditi dužnosti uzdržavanja roditelja koji ga iz neopravdanih razloga nije uzdržavao u vrijeme kad je to bila njegova zakonska obveza”.

– Uzdržavanje se temelji na jednom od osnovnih načela obiteljskog prava – načelu obiteljske solidarnosti, odnosno načelu uzajamnog pomaganja svih članova obitelji. Iz toga proizlazi moralna obveza srodnika na međusobno pomaganje. U situacijama u kojima davatelj uzdržavanja odbija iz neopravdanog razloga plaćati uzdržavanje, pravo na uzdržavanje može se ostvariti prisilno u sudskom postupku. Uzdržavanje podrazumijeva troškove stanovanja, prehrane, skrbi o zdravlju i druge slične troškove koji se računaju kao razlika od ukupnih materijalnih troškova potrebnih za uzdržavanje i prihoda koje osoba odnosno roditelj/očuh, maćeha, baka/djed imaju ili ih mogu ostvariti iz svoje imovine, objasnili su nam iz Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.

Kontrola ‘po dojavi’

No, koliko djece uzdržava svoje roditelje, odnosno koliko unuka uzdržava svoje bake i djedove, nismo doznali. Naime, uzdržavanje se, ako nema dogovora u obitelji, određuje sudskim putem. Iz Ministarstva pravosuđa na naš upit o tome koliko je slučajeva uzdržavanja roditelja, odnosno baka i djedova završilo na hrvatskim sudovima do zaključenja ovog teksta nisu odgovorili.

'Lešinarski biznis': Pravna savjetnica na pet primjera pokazala svu štetnost ugovora o uzdržavanju

Kako uopće kontrolirati tko se i koliko brine o svojim starijim članovima obitelji? Sudeći po odgovoru MROSP-a, to je prevelik zadatak i za državu. Naime, priznali su nam da se uzdržavanje odraslih osoba ne kontrolira izravno, već “po dojavi”, odnosno ako druga državna tijela uvide da je došlo do povrede obveze uzdržavanja.

Možda je to stoga što postoje različiti oblici uzdržavanja. Mnogo smo pisali o kontroverznim ugovorima o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju. Ministarstvo pravosuđa je od 2018. do 2021. evidentiralo oko 7.000 sklopljenih ugovora o uzdržavanju, od koji se četvrtina odnosi na dosmrtno. Također, kod javnih bilježnika je u istom razdoblju potpisana čak 20.000 akata o uzdržavanju, od kojih je gotovo 30 posto vezano uz dosmrtno uzdržavanje, koje je mnogima sporno zbog čestih slučajeva zanemarivanja starijih osoba.

Izloženost nasilju

A kad smo već kod zanemarivanja, odnosno ostavljanja bliske osobe u osobito teškom položaju, policijske su statistike lani zabilježile svega pet takvih slučajeva, odnosno kaznenih djela za koje je predviđena zatvorska kazna do tri godine. Ipak, nije zgorega spomenuti da brojne udruge i dionici socijalne skrbi neprekidno upozoravaju kako su starije osobe sve češće žrtve obiteljskog nasilja, o čemu smo također pisali.

– Obiteljskim zakonom određeno je da odricanje od prava na uzdržavanje nema pravnog učinka. Ovlaštenici prava na uzdržavanje mogu se odreći već stečenih prava po osnovi uzdržavanja, odnosno mogu s njim raspolagati na neki drugi način, dodaju iz MROSP-a, upozoravajući na još jednu otegotnu okolnost po starije osobe.

Potrebno je mijenjati propise

Kroz projekt Zaželi primijetili da djeca zanemaruju roditelje kada se netko drugi krene brinuti o njima

Iz resornog ministarstva su nam također potvrdili da ne planiraju ukidati ovu odredbu Obiteljskog zakona. S obzirom na probleme s kojima se susreću “uzdržavane” starije osobe, poglavito u svojim obiteljima, bilo bi poželjno da zakonodavci barem razmisle o izmjenama postojećih propisa.

Naime, uzdržavanje kao pravni pojam, kod odraslih osoba može biti vrlo lakonski shvaćeno. Poreznu olakšicu je, osim na djecu, moguće dobiti i na uzdržavane roditelje, odnosno bake i djedove. Oni koji prijave svoje roditelje, pod uvjetom da žive u istom kućanstvu, na svoju poreznu karticu kao uzdržavane članove, mogu jednom godišnje računati na veći iznos povrata poreza, o čemu je također bilo riječi na našem portalu.

Osim toga, Zakon o socijalnoj skrbi definira pojam njegovatelja samo u slučaju potrebne skrbi za dijete ili osobu s invaliditetom, ali ne i za starije osobe. Sindikat umirovljenika Hrvatske još je 2020. zatražio uvođenje statusa njegovatelja za starije osobe. Kao što smo pisali, to je i bio plan u Strategiji socijalne skrbi za starije osobe iz 2017. godine. No, otad se u resoru socijalne skrbi izmijenilo petero ministara, a i samo je ministarstvo otada promijenilo naziv.

Copy link
Powered by Social Snap