‘Lešinarski biznis’: Pravna savjetnica na pet primjera pokazala svu štetnost ugovora o uzdržavanju

Milan Dalmacija
18. listopada 2022.
Novosti
A- A+

Iako bi ugovori o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju za starije osobe trebali značiti njegu i skrb, često umjesto toga dolazi do zanemarivanja, prijevara, pa čak i nasilja. Iako su ti ugovori zakonski definirani, umirovljenici ih često ne razumiju pa ih potpisuju na svoju štetu pri čemu ostaju bez imovine i novca. Sudski pravorijek rijetko dočekaju pa je voditeljica Pravnog savjetovališta Sindikata umirovljenika Hrvatske, Štefica Salaj na nekoliko primjera pojasnila što se sve događa u stvarnosti.

Foto: Pixabay

Ured pučke pravobraniteljice organizirao je javnu raspravu na temu kako zaštititi starije osobe od zlouporaba ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju. Naime, ovo je problem o kojem se rijetko govori, ali zahvaća velik broj starijih ljudi, naročito onih u potrebi za tuđom pomoći i skrbi.

Tečaj €/kn: 7,53450

Rijetka istraživanja, poput onog Ureda pučke pravobraniteljice iz 2019. godine koje je pokazalo da čak 63 posto starijih osoba prije potpisivanja nije zatražilo savjet ili objašnjenje po čemu se ti ugovori razlikuju. Razlika je ogromna, a tiče se preuzimanja prava na vlasništvo. Kako je objašnjeno na tribini održanoj u četvrtak, takvi se ugovori najčešće sklapaju pri prodaji ili uređenju nekretnina ili ako se radi o vrijednim pokretninama ili novcu. Pritom kod ugovora o dosmrtnom uzdržavanju imovina starije osobe koja prima uzdržavanje prelazi u ruke davatelja uzdržavanja odmah, dok se kod ugovora o doživotnom uzdržavanju to događa tek nakon smrti uzdržavane osobe.

Uz to, starije osobe često taje da su potpisale neki od tih ugovora, što je pokazalo i istraživanje provedeno nad 100 korisnika Doma za starije osobe Sveti Josip u Zagrebu. Rezultati su pokazali da čak 10 posto korisnika ima potpisan ugovor o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju, čime je potvrđena početna pretpostavka, ali se pokazalo da je to daleko više od onoga što su uprava i osoblje doma znali.

Prijevare, nasilje, zanemarivanje

Razlozi za to često se kriju u nehumanim uvjetima koje umjesto skrbi starije osobe dobivaju. Često se uz to, upozoravaju pravnici, vežu prijevare, nasilje i zanemarivanje starijih osoba.

Doživotno i dosmrtno uzdržavanje: Štetne ugovore treba ukinuti, a ostale regulirati registrom

– Ono što mi vidimo iz svoje prakse je da često starije osobe ne žele nešto poduzeti, jer su već čule da to zahtijeva angažman odvjetnika, da to košta, da će uzeti vremena. One se boje nešto poduzeti, jer misle da će samim angažmanom potencirati još nešto gore i da neće ništa postići. Tu trebamo uzeti u obzir da su to osobe koje žive u istom kućanstvu u kojem su drugi članovi obitelji davatelji uzdržavanja. Oni nemaju privatnost, nemaju pristup telefonu, nemaju se kome obratiti za pomoć, rekla je Anja Ostopanj, pravna savjetnica Informativno pravnog centra iz Slavonskog Broda.

Kako to u praksi izgleda, objasnila je Štefica Salaj, voditeljica Pravnog savjetovališta Sindikata umirovljenika Hrvatske, kroz nekolicinu šokantnih primjera izrabljivanja starijih osoba putem tih ugovora.

– Gospođa A.M. je za odlazak u jedan mali obiteljski dom u Dubravi, potpisala dosmrtni ugovor za protuuslugu smještaja bez naknade. Njezinu kuću su vlasnici doma odmah prodali i investirali u proširenje kapaciteta doma. Međutim, domu je nakon tri godine zabranjen rad. Oni su zatvorili i iselili sve korisnike, no A.M. više nije imala gdje ići. Nju su smjestili u garažu iza kuće, triput dnevno su joj davali jesti, zabranili su joj posjete i odbijali su je smjestiti u gradski dom na svoj trošak, makar je to pisalo u ugovoru. Međutim su oni htjeli da ona plati dom svojom mirovinom, a oni samo razliku, navela je Salaj samo jedan slučaj iz svog Pravnog savjetovališta.

Ugovori koji ne ispunjavaju svoju svrhu

Smatra da ugovori o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju uopće nisu ispunili svoju svrhu, već služe za brzo bogaćenje na štetu starijih osoba. Ugovore o dosmrtnom uzdržavanju naziva “lešinarskim biznisom”. U Hrvatskoj je u protekle tri godine potpisano oko 27.000 ugovora, u formi sudske odluke ili javnobilježničkog akta. Od toga oko četvrtinu čine ugovori o dosmrtnom uzdržavanju.

– Gospodin Adam je sa suprugom potpisao dosmrtni ugovor s privatnim domom u Bjelovaru. Za svoj stan u zagrebačkoj Dubravi dobili su besplatno korištenje dvije sobe u domu. Supruga je umrla nakon tri mjeseca, a Adam je smatrao da dom nije pravilno skrbio o njegovoj supruzi, zbog čega je došao u sukob s vlasnikom. Prigovorio mu je njegovu skrb na suprugu, a nakon toga ga je vlasnik doma izbacio na ulicu. Adam je sad podstanar, ima 81 godinu, vodi sudski spor protiv doma koji će trajati doživotno, drugi je primjer iz Pravnog savjetovališta SUH-a.

Štefica Salaj, pravna savjetnica SUH-a (u sredini) iznijela je nekoliko frapantnih primjera zlouporabe ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju. | Foto: Mirovina.hr

Kao i njena kolegica iz Informativno pravnog centra iz Slavonskog Broda, Salaj ističe da su starije osobe koje potpišu takve ugovore često izvrgnute povredama dostojanstva, nasilju, obmanjivanju, zlouporabama i prijevarama. Česti su takvi slučajevi unutar obitelji.

– Roditelji su sa sinom sklopili ugovor o doživotnom uzdržavanju. Međutim, sin ih je nakon tri godine prestao uzdržavati, imao je osobnu krizu, razvod, otkaz, alkohol i slično. Ne želi sporazumno raskinuti ugovor, ne daje uzdržavanje i ne plaća režije, što je bila osnovna stavka ugovora jer oboje imaju sam jednu mirovinu od 2.000 kuna. Pokrenuli su parnicu za raskid ugovora, a kad su se obratili Centru za socijalnu skrb, nisu mogli ostvariti prava jer imaju ugovor o doživotnom uzdržavanju, navela je Salaj još jedan primjer.

Vrlo isplativo ‘lešinarstvo’

Iako su oba ugovora definirana Zakonom o obveznim odnosima, često se na internetu mogu pronaći razni primjerci ugovora s nedefiniranim i paušalnim navođenjem obveza, odnosno uzdržavanja. To često dovodi do zlouporaba, sukoba i zanemarivanja primatelja uzdržavanja.

– Supružnici su s drugim bračnim parom sklopili ugovor o doživotnom uzdržavanju, koji je kratko vrijeme i funkcionirao, ali su ubrzo nastali sukobi ili nesporazumi oko sadržaja. U ugovoru je navedena općenita odredba da su davatelji uzdržavanja primateljima dužni davati redovito uzdržavanje prema njihovim potrebama. To je ona nesretna špranca, po kojoj se ugovori pišu. Jedan je ima, pa ih još 10 tako napiše ugovor. Primatelji su rekli da njima davatelji nisu dali ono što su oni tražili i očekivali, a to je da će im njihov standard života biti isti kad sklope ugovor. Gospodin im je rekao da se zna što znači uzdržavanje. Naravno da se ne zna, kad je to opća odredba. Sukob je bio u tome da davatelji uzdržavanja nisu orezivali voćke i kosili travu oko kuće pa je kuća obrasla, a gospođa je tvrdila da nisu čistili kuću dovoljno često kako su oni očekivali i tražili. Sporazumnog raskida nema, slijedi spor. Sadržaj ugovora nije bio definiran i oni nemaju načina da dokažu da davatelj uzdržavanja nije to ispunio, objasnila je Salaj još jedan primjer.

Mnogi se umirovljenici za ugovorenu skrb moraju boriti na sudovima, čije odluke često ne dožive. | Foto: Unsplash

Ali, kao da je imala primjer za svaku situaciju. Sama je istaknula da joj se svakodnevno obraćaju starije osobe koje su potpisale neki od tih ugovora, a ostale su bez svega. Najgore je po njih to, što je jedino rješenje sudski postupak, koji se može protegnuti i na nekoliko godina, što znači da mnogi i ne dočekaju pravorijek.

– Dvije 90-godišnje sestre su potpisale ugovor o dosmrtnom uzdržavanju s ljubaznim vlasnikom kvartovskog kafića. On im je činio razne male usluge, one su se držale skupa i živjele zajedno u stanu. U ugovoru je bilo puno obaveza i izričito je bilo navedeno da one ne žele biti smještene u dom. Međutim, jedna od sestara je slomila kuk, pa ju je vlasnik kafića iz svoje ljubaznosti i dobrote smjestio u svoj vlastiti dom, jer je u stvari imao dva svoja vlastita doma i bio je “profesionalni uzdržavatelj”. Kad su to sestre shvatile, nakon tri mjeseca od potpisivanja su pokrenule raskid ugovora. On je prestao s uzdržavanjem. Nastao je sukob. One su ga utužile i bile su u sporu tijekom kojeg su obje umrle. Nasljednici nisu uspjeli dalje u sporu, jer je sud utvrdio da su sestre, zbog toga što su promijenile bravu u strahu od uzdržavatelja, ustvari njega onemogućile da provede uzdržavanje, navela je pravna savjetnica SUH-a.

Istaknula je da upravo to što mnogi ne dočekaju sudsku odluku doprinosi tome “da je ovakvo lešinarstvo vrlo isplativo”. Posebno je bitno, tvrdi ona, raditi na edukaciji, jer su rijetki oni koji se Pravnom savjetovalištu obraćaju kako bi pitali koji ugovor potpisati i što taj potpis znači za njih. Najčešće se, kaže Salaj, obraćaju kad je već sve gotovo.

‘Lešinarski biznis’: Pravna savjetnica na pet primjera pokazala svu štetnost ugovora o uzdržavanju
Popularno
Tečaj €/kn: 7,53450
Share via
Copy link
Powered by Social Snap