U iščekivanju mjesta u domu: Neki čekaju više od desetljeća, drugi si ‘rezerviraju’ smještaj
Mjesta u svim domovima za starije osobe u Hrvatskoj ima za nešto manje od 30.000 ljudi, unatoč tomu što je populacija sve starija. Mnogi se žale kako čekaju i više od 10 godina na mjesto u domu. Čini se kako je problem u listama čekanja, odnosno mogućnosti da se jedna osoba prijavi u više domova i tako si ‘rezervira’ smještaj. Tako u Gradu Zagrebu priznaju da je na listi čekanja za mjesto u gradskim domovima 10.000 osoba, iako ih je u stvarnosti svega 2.500. Niti resorno ministarstvo nema punu kontrolu nad ovim procesom, što bi trebao promijeniti Registar korisnika socijalnih usluga.
Dom za starije Trešnjevka | Foto: Youtube screenshot
Da je hrvatsko stanovništvo sve starije upozoravaju demografi, ali i podaci iz prošlogodišnjeg popisa stanovništva, koji sugeriraju kako osobe starije od 65 godina u Hrvatskoj čine čak 22,45 posto ukupne populacije, što je 868.638 osoba. S druge strane, brojne institucionalne usluge teško mogu pratiti sve veći broj starijih osoba. Poglavito se to odnosi na smještaj u domovima za starije osobe.
Prema podacima Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, mjesta u svim domovima, bilo javnim, bilo privatnim ili obiteljskim, diljem zemlje ima svega 29.752. To je samo 3,43 posto od ukupnog broja starijih osoba u zemlji.
https://www.facebook.com/mirovina.hr/posts/pfbid02AMWHxdeugyeLxmDpT3ro3AnKxZ8Yt2k4TFcvjjMeYtU8DgMo4T6ZXXznFUFxBBjil?__cft__[0]=AZUVy-j9tWSFUnGluZg_LWiOXza7sjA-NH1eyyinMjrLJCFvaVgiH8gwV7beeqg9yWdvObcZEJj6UonAF0HNt5xOjn4nVcvTMveRRoyugQ5RWz1ss7RA-UU2XwuKfilPUy4&__tn__=%2CO%2CP-R
Često se u javnosti, poglavito kad umirovljeničke udruge upozoravaju na taj problem, može čuti da se na mjesto u domu čeka više od deset godina. Da je to više pravilo nego iznimka dokazuju i komentari koje ste nam ostavili nakon što smo vas upitali koliko dugo ste čekali mjesto u domu.
– Moja svekrva čekala 14 godina; Mamina teta je čekala 10 godina; Moja majka je čekala pet godina i nakon godinu dana je umrla; Četiri i pol godine, a moja majka osam i pol godina; Čekao sedam dana, al’ cijena je 800 eura, bili su samo neki od komentara koje su ostavili naši čitatelji.
800 novih mjesta do ljeta 2026.
Stoga ne čudi da o odlasku u dom razmišljaju kao da je riječ o kraju svijeta. Neki drže da se treba predbilježiti “u mladosti da dođeš na red u starosti”. Doduše, nešto se ipak pokrenulo. Već smo pisali o tome da se novi domovi grade u Kutini, Labinu i Molvama. U planu je izgradnja novih domova u sisačkom naselju Caprag te u zagrebačkoj Dubravi, a nije naodmet spomenuti i da su počeli radovi na novom Domu za starije osobe u Dubrovniku. Uz to, mnogi su objekti obnovljeni, što zbog posljedica potresa, što zbog potrebe za proširenjem kapaciteta, kao primjerice u Belom Manastiru, o čemu možete čitati ovdje.
Iz resornog ministarstva su nam otkrili kako je “u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026. godine u planu izgradnja i opremanje centara za starije osobe s kapacitetom smještaja za 800 korisnika i rokom završetka u lipnju 2026. godine.” Pritom nam nisu otkrili koliko će novih mjesta biti dostupno ove i sljedeće godine, jer je dio domova pod upravljanjem lokalne i regionalne samouprave, a dio je privatan ili obiteljski.
No, bez obzira na to tko upravlja domovima, dobivanje mjesta je posvuda jednako. Dakle, umirovljenici prikupe potrebnu dokumentaciju i podnesu prijavu. Pritom, ovisno o stanju njihova zdravlja, mogu birati između četiri stupnja smještaja. Prvi stupanj odnosi se na osobe koje mogu same zadovoljavati svoje potrebe bez tuđe pomoći. Drugi stupanj uključuje pomoć pri pojedinim osnovnim životnim potrebama. Treći stupanj uključuj pomoć druge osobe u zadovoljenju svih potreba u punom opsegu, dok je četvrti stupanj rezerviran za korisnike s Alzheimerovom bolešću ili drugim oblicima demencije kojima je potrebna pomoć i stalni nadzor druge osobe.
Beskonačne liste čekanja
Ovisno o stupnju kojeg su odabrali, formira se lista čekanja. U Zagrebu to čini Komisija za prijem i otpust korisnika.
– Osoba zainteresirana za smještaj može podnijeti zahtjev u svih 11 domova za starije osobe kojima je osnivač Grad Zagreb i od trenutka podnošenja se nalazi na listi interesenata za svaki dom zasebno, ovisno o tome u koji dom za starije osobe je podnijela zahtjev za smještaj. Zamolba interesenta se aktivira kada, nakon određenog proteka vremena koji je individualan za svaku osobu koja je predala zahtjev, izrazi potrebu/interes da u datom trenutku bude smješten te se obrađuje pred Komisijom za prijem i otpust korisnika. Nakon pregleda dostavljene dokumentacije i provedenog razgovora s interesentima, Komisija sastavlja listu kandidata za smještaj – tzv. listu čekanja, uzimajući pritom u obzir datum predaje zahtjeva, prioritet za smještaj (sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi, Zakonu o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji i Zakonu o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata) te težinu narušenog zdravstvenog stanja i sl. Kandidati s liste čekanja se u dom smještavaju onom dinamikom kako se mjesta oslobađaju, ovisno o tome radi li se o stambenom ili stacionarnom dijelu te o kojoj vrsti sobe se radi, pojasnili su nam iz Grada Zagreba.
U metropoli je aktivno ukupno 11 gradskih, 26 privatnih, 25 obiteljskih domova te dva pružatelja usluge smještaja bez osnivanja ustanove i četiri pružatelja organiziranog stanovanja. Oni primaju ukupno 6.376 starijih osoba. Ipak, gradske vlasti priznaju da se broj zainteresiranih za smještaj u gradskim domovima već dulji niz godina kreće oko 10.000, dok je stvarnih osoba zapravo oko 2.500, jer su “u navedenu brojku uključene i osobe koje su podnijele zahtjev u više od jednog gradskog doma.”
– Jedna osoba može se kandidirati za smještaj u više domova te se nalazi na listi kandidata u svim domovima u kojima je podnijela zahtjev. Također, pravo na podnošenje zamolbe za smještaj nije ograničeno samo na građane grada Zagreba, stoga zahtjeve podnose i starije osobe s prebivalištem izvan Zagreba. Treba reći i kako nemali broj podnositelja zahtjeva prolongira realizaciju smještaja, drugim riječima odbija ponuđeni smještaj i to uglavnom iz razloga što još uvijek nisu u potrebi za institucionalnim zbrinjavanjem te su zahtjev podnijeli s namjerom “rezervacije” mjesta, priznaju iz gradske uprave.
Sporna ‘rezervacija’ smještaja
Upravo je na “rezervaciju” smještaja u više domova nedavno upozorio predsjednik Udruge zdravstvene njege, rehabilitacije i socijalne skrbi pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca, Pavo Ćorluka, o čemu smo već pisali. Smatra da je institucionalni smještaj djelomično zloupotrijebljen upravo zbog toga, ali i činjenice da u javnim; državnim, županijskim, gradskim ili općinskim domovima, mogu boraviti i potpuno zdrave starije osobe.
– Imamo klasu povlaštenih ljudi koji koriste subvencionirani smještaj u društvenim domovima, a mogli bi platiti punu cijenu. Javni domovi prvenstveno bi trebali biti namijenjeni hitnim slučajevima koji trebaju punu zdravstvenu njegu i skrb, a starije osobe koje se u potpunosti mogu brinuti o sebi trebale bi koristiti usluge privatnih domova, pojašnjava on dodajući da trenutno nepokretne osobe i njihove obitelji plaćaju privatni smještaj, dok porezni obveznici moraju financirati smještaj pokretnih osoba u javnim domovima.
Iz resornog ministarstva, pak, poručuju kako je u tijeku izrada Registra korisnika socijalnih usluga. Njegovim uspostavljanjem na jednom će se mjestu voditi podaci o korisnicima domskih usluga, ali i lista čekanja. No, prijavitelji na listu čekanja i dalje će imati mogućnost biranja više domova.
– Kada govorimo o funkcionalnosti, sustav će primjerice jednog korisnika, neovisno o tome kod koliko se pružatelja usluga vodi na listi čekanja za određenu vrstu usluge, “prepoznati” kao jednog korisnika, a prilikom realizacije usluge sustav će automatski “brisati” korisnika s liste čekanja na svim drugim mjestima, pojašnjavaju iz MROSP-a.
Dodaju kako bi kriteriji za pravo prvenstva pri smještaju u dom trebalo biti vrijeme prijave, zdravstveno stanje i druge okolnosti koje ukazuju na potrebu žurnog smještaja te prava prvenstva ostvarena po, primjerice ZOHBDR-u, kako su nam potvrdili i iz Grada Zagreba objašnjavajući na koji način funkcioniraju njihove liste čekanja. O tome su čak izdali i posebnu brošuru, koju možete pročitati ovdje.
Ni cijene nisu posvuda iste
No, svaki pružatelj usluga formira vlastite liste čekanja te propisuje uvjete za pravo prvenstva. Zbog toga su u karlovačkoj udruzi starKA odlučili pomoći starijim građanima savjetima kako prepoznati kvalitetan privatni dom. Savjete možete pročitati ovdje, ali na umu ipak treba imati da svaki pružatelj usluga formira i različitu cijenu. Cijene ne moraju biti, niti su jednake u različitim domovima, upozoravaju iz MROSP-a. Uostalom, zbog toga dolazi i do iznenađujućih skokova cijena, kao primjerice, u Splitu.
– Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave same donose odluku o cijeni smještaja u domovima čiji su oni osnivači za pružanje usluga izvan mreže. Za pružanje usluga u mreži socijalnih usluga s pružateljima usluga čiji osnivač nije Republika Hrvatska Ministarstvo provodi postupak pregovaranja i sklapanja ugovora za pružanje socijalnih usluga. U postupku pregovaranja s pružateljima usluga Ministarstvo pregovara o vrsti, količini i cijeni usluge, a postupak pregovaranja završava sklapanjem ugovora između Ministarstva i odabranog pružatelja usluga po cijeni unutar intervala cijena socijalnih usluga koji su određeni u skladu s metodologijom propisanom Pravilnikom o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga, poručuju iz ministarstva.
Ipak, tri hrvatske županije sufinanciraju smještaj čak i u privatnim domovima, o čemu smo pisali u ovom tekstu. Grad Zagreb nudi brojne naknade, među kojima je i novčana naknada za osobne potrebe korisnicima doma za starije osobe. Nije zgorega spomenuti da prema Zakonu o socijalnoj skrbi, MROSP podmiruje u cijelosti ili djelomično smještaj u domovima za starije osobe slabijeg imovinskog stanja temeljem rješenja Hrvatskog zavoda za socijalni rad.
