Što je to ‘Deklaracija o osnovnim i neotuđivim pravima umirovljenika’?

Josip Mihaljević
2. lipnja 2020.
Novosti
A- A+

Miroslav Škoro prošloga je tjedna kao koalicijskog partnera predstavio Stranku umirovljenika (SU) kojom ravna Lazar Grujić. Tada je spomenuo ‘Deklaraciju o osnovnim i neotuđivim pravima osoba starije životne dobi’ – evo o kakvom se dokumentu radi.

Foto: Pixabay

Matica umirovljenika Hrvatske prije desetak godina predlagala je da se usvoji ‘Deklaracija o osnovnim i neotuđivim pravima umirovljenika’, a tada su to opisivali kao “mali Ustav” za umirovljenike.

Miroslav Škoro je u kampanji za nadolazeće izbore uskrsnuo ideju tog dokumenta, kratko govoreći o njoj na predstavljanju koalicije sa Strankom umirovljenika, koju vodi Lazar Grujić.

“Što se tiče samog programa i činjenice da mi kao Domovinski pokret imamo brigu za ljude treće dobi, radi se o ‘Deklaraciji o osnovnim i neotuđivim pravima osoba starije životne dobi’, razgovarat ćemo o tomu da se uvede pravobranitelj za osobe starije životne dobi i da vidimo što ćemo napraviti s prosječnim mirovinama”, kazao je Škoro prošloga tjedna.

Zanimalo nas je o kakvoj se Deklaraciji točno radi, a iz Domovinskog pokreta su nam poslali nacrt – koji neodoljivo podsjeća na dokument Matice umirovljenika od prije deset godina.

Deklaracija – dokument o ljudskim pravima umirovljenika

U uvodu objašnjavaju kako je starenje stanovništva najznačajniji demografski trend, ne samo u Hrvatskoj nego i u Europi i svijetu. Navode kako prava starijih, za razliku od drugih ranjivih društvenih skupina, nisu posebno kodificirana u međunarodnom pravu u smislu nedostatka posebne Konvencije Ujedinjenih naroda.

Smatraju kako starenje stanovništva zahtijeva primjeran pravni odgovor na regionalnoj i globalnoj razini, a u RH treba podržati ‘Deklaraciju o osnovnim i neotuđivim pravima umirovljenika’.

18 točaka o pravima umirovljenika

"Berin penzić" i šef Stranke umirovljenika na izbore ide sa Škorom

U deklaraciji taksativno nabrajaju koja su to osnovna i neotuđiva prava umirovljenika. Kreću od “nulte” točke – definicije osoba starije životne dobi (osoba starija od 60 godina) koja se zbog prosječnog očekivanog životnog vijeka mora revidirati svakih pet godina.

Zatim definiraju i samu mirovinu (prva točka):

“Mirovina je osnovno i neotuđivo pravo umirovljenika stečeno radom i uplatom mirovinskog doprinosa, koje Republika Hrvatska utemeljuje kao trajnu materijalnu svojinu zaštićenu Ustavom i zakonima RH”, stoji u dokumentu.

Navode kako se mirovina stječe pod jednakim uvjetima i na temelju istog mirovinskog zakona koji vrijedi za sve građane RH, a povlastice koje nisu stečene radom i uplatom doprinosa nemaju status mirovine i ne mogu se isplaćivati iz mirovinskih sredstava (druga točka).

Uloga RH je da jamči i očuva realnu vrijednost mirovina (kroz redovita usklađivanja), a državi zadaju obvezu da smanji razliku između prosječne plaće i prosječne mirovine, ali traže i brži rast:

“Taj rast će biti usklađen s gospodarskim mogućnostima, ali u roku od dvije godine bit će doveden na vrijednost prosječne mirovine od 50 posto na prosječnu plaću, s obvezom rasta do 60 posto za pet godina. Krajnji cilj je da se prosječne mirovine dovedu na razinu od 75 posto prosječne plaće u RH, kako bi osigurali dostojan život umirovljenicima”, piše u trećoj točki Deklaracije.

“Država ne smije smanjivati mirovine”

Umirovljenici izabrali: U našoj anketi o izborima iznenađenje pri vrhu!

Zatim navode kako se visina mirovina stečenih radom i uplatom doprinosa ne može umanjivati odlukama državnih tijela i institucija (četvrta točka).

Traže da se zakonskim sredstvima poduzmu mjere protiv poslodavaca koji ne plaćaju doprinose za mirovinsko ili ako pak manipuliraju s najnižim doprinosima koji nisu u skladu sa stvarnim isplatama zarada (peta točka).

“Starije osobe imaju pravo na dostojnu egzistenciju te na životni standard koji odgovara dobrobiti čovjeka i njegove obitelji, koja se po potrebi dopunjuje sredstvima socijalne zaštite”, piše u šestoj točki.

Ista točka propisuje da RH omogućuje starijim osobama slobodan izbor između načina života u svom domu ili krugu obitelji onoliko dugo koliko oni žele, ali zagovaraju aktivnu ulogu države u davanju pomoći u organizaciji tzv. dnevnih boravaka i njege u kući zajedno sa županijskim i općinskim vlastima.

Izgradnja domova i zdravstvena zaštita

Bernardić ambiciozno obećao 10.000 mjesta u novim domovima umirovljenika!

U sedmoj točki zalažu se za izgradnju domova za ljude starije dobi te organizaciju smještaja po povoljnim uvjetima za najširi krug korisnika. Traže i povoljan smještaj u privatnim domovima utvrđujući minimalne standarde i uvjete za njihovo financiranje (sedma točka).

Zatim osiguravaju svim korisnicima domova za starije pomoć, poštujući njihovu privatnost, a zazivaju i stalnu i učinkovitu inspekciju zbog zaštite korisnika i poštovanje zakonskih uvjeta (osma točka).

Nadalje, traže da se zdravstvena zaštita prilagodi ljudima starije životne dobi u smislu da ona mora biti približena njihovim potrebama i mjestu boravka, što podrazumijeva i jačanje domova zdravlja koji “će pružati i dio specijalističkih zdravstvenih usluga” (deveta točka).

Povoljniji uvjeti za umirovljenike

muzej

Pogledajte u koje muzeje možete s umirovljeničkim popustom ili čak besplatno

RH mora davati podršku inicijativama koje okupljaju umirovljenike s ciljem razvoja njihovog kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, sudjelovanja u sportsko-rekreativnim i zabavnim aktivnostima i raditi na širim oblicima druženja kako bi se otklonio osjećaj samoće kod starijih osoba (deseta točka).

Također, poticat će se stvaranje “povoljnijih uvjeta za umirovljenike” i to u trgovačkim kućama, prijevozničkim organizacijama, turističkim i ugostiteljskim objektima, toplicama – naročito izvan sezone i u skladu s europskim rješenjima (jedanaesta točka).

Traže i osnivanje posebnog ministarstva koje će biti nadležno za rješavanje pitanja umirovljenika u cjelini, u suradnji s drugim ministarstvima (dvanaesta točka).

Zalažu se za uvođenje institucije Javnog pravobranitelja za starije osobe (trinaesta točka).

Tu su i zahtjevi za boljom palijativnom skrbi (četrnaesta točka).

Stimuliranje rada nakon 65. godine života, nasljeđivanje mirovine

Mrkva i batina: Kako do 32 posto veće mirovine samo na temelju dobi?

U sljedeće dvije točke traži se stimulacija rada nakon 65. godine s obrnutom penalizacijom, dakle, nagrađivanjem duljeg rada većom mirovinom (petnaesta točka); u slučaju smrti korisnika ili korisnice mirovine, pravo na 50 posto njegove ili njene mirovine uz zadržavanje svoje ide preživjelom partneru (šesnaesta točka).

Posljednja točka nalaže Hrvatskom saboru da na kraju svake godine mora analizirati izvješće Javnog pravobranitelja za starije osobe i provođenje Deklaracije o osnovnim i neotuđivim pravima umirovljenika te da mora utvrđivati daljnje mjere za poboljšanje uvjeta života najstarije generacije stanovništva.

Sada sve ovo možete usporediti s dokumentom Matice umirovljenika od prije deset godina, koji je, kako ćete i sami vidjeti – iznimno sličan. Dokument Matice možete vidjeti u nastavku: