Proizvodi se povlače i zbog pesticida, profesorica ističe: 'Hrana nije ista kao prije'

Povlačenje proizvoda s polica u trgovinama nije rijetkost. Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH) je do 2. lipnja ove godine iz trgovina povukla 38 proizvoda. Na hranu su se odnosile 32 obavijesti, četiri na hranu za životinje i dvije na materijale u kontaktu s hranom. Mnogi se proizvodi povlače zbog prisutnosti pesticida, pojasnila je za Mirovina.hr profesorica s Prehrambeno-tehnološkog fakulteta u Osijeku, Ines Banjari.

Povlačenje i zbog mikroorganizama

Najčešće opozvani proizvodi u prvoj polovini ove godine su iz kategorije dijetalne hrana, dodataka hrani i obogaćene hrane. Razlog povlačenja je prisutnost patogenih mikroorganizama, a iz ove kategorije do sada su proizvodi povučeni 11 puta. Zbog mikroorganizama, bioloških kontaminanata i alergena povučeni su proizvodi iz kategorije bilja i začina. Nadalje, meso i mesni proizvodi povučeni su zbog stranog tijela i industrijskih, to jest okolišnih kontaminanata. Iz kategorija voća i povrća proizvodi su povučeni tri puta zbog prisutnosti ostataka pesticida. Ostali prehrambeni proizvodi i miješani proizvodi opozvani su zbog alergena i patogenih mikroorganizama.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Po dva puta su opozvani proizvodi iz kategorije gotovih jela i snack proizvoda. Razlog povlačenja su industrijski, to jest okolišni kontaminanti. Materijali koji dolaze u kontakt s hranom i žitarice te pekarski proizvodi HAPIH je isto tako povukao zbog industrijskih odnosno okolišnih kontaminanata. Jaja i proizvodi od jaja povučeni su zbog patogenih mikroorgnizama, a masti i ulja zbog odsutnog, nepotpunog ili netočnog označavanja.

Zbog mikroorganizama s hrvatskih polica su povučeni mlijeko i mliječni proizvodi, orašasti plodovi i njihovi proizvodi i sjemenke. Prisutnost industrijskih odnosno okolišnih kontaminanata razlog je jednog ovogodišnjeg povlačenja ribe i ribljih proizvoda. Hrane za kućne ljubimce povučena je zbog patogenih mikroorganizama, a krmne smjese zbog mikotoksina i prisutnosti ostataka veterinarskih lijekova, naveli su iz HAPIH-a. 

'Hrana koju jedemo danas i prije 50 godina nije ista'

Što se tiče usporedbe u odnosu na prethodne godine, evidencije pokazuju da je tijekom 2023. godine ukupno povučeno 94, tijekom 2024. godine 99, a tijekom 2025. godine 104 proizvoda, naveli su iz Agencije za poljoprivredu i hranu. Lani se najviše proizvoda povuklo iz kategorije žitarica i pekarskih proizvoda, o čemu čitajte ovdje.

Hrana se danas u odnosu na 50 ili čak 30 godina razlikuje prije svega u svom nutritivnom profilu, ističe profesorica Banjari s osječkog Prehrambenog fakulteta. Dio toga leži u činjenici da su tla mineralno iscrpljena pa samim time i sadržaj minerala u pojedinoj hrani nije isti. Osim toga, tehnološki postupci koji se danas koriste u proizvodnji hrane značajno su napredovali.

– Pomislite samo na to koliko nam je danas dostupnih polugotovih proizvoda, primjerice čak i peciva ili kruh možemo kupiti do pola pečene, koji su u skladu s današnjim životnim stilom kada smo svi u nekom pokretu, u žurbi. Osim toga, liofilizacija kao metoda jako brzog smrzavanja dovela je do toga da danas imamo smrznutu paletu proizvoda koja je nutritivno gotovo identična svježima, od smrznutih jagoda i malina pa do boba i graška. Drugim riječima, hrana koju jedemo danas i prije 50 ili 30-ak godina nije ista, kako nutritivno tako ni u broju dostupnih proizvoda, kaže profesorica Banjari.

'Agrumi su među najtretiranijim vrstama'

Profesorica Banjari osvrnula se na to kako se prije nekoliko dana saznalo za salatu koja je trebala biti povučena, ali je davno prije nego su došli nalazi analiza, završila na tanjurima. Takve situacije poljuljaju povjerenje potrošača u institucije i posao koji rade, istaknula je. Ova situacija, kao i druge prije naglašavaju važnost kupovine lokalno uzgojene hrane, hrane s hrvatskih polja, što nažalost ponekad nije izvedivo, što zbog cijene što zbog dostupnosti, kaže profesorica. 

– Ipak, pesticidi, herbicidi i drugi spojevi koji se koriste za tretiranje različitih štetnika su neophodni u poljoprivrednoj proizvodnji, no osviještenost proizvođača o količinama koje primjenjuju i naravno službenih kontrola nužni su kako se ne bi pronašli u nedozvoljenim količinama u hrani koju jedemo. Spomenuli smo zelenu salatu, no tu su svakako i jagode. Agrumi su među najtretiranijim vrstama pa je s njihovom korom doista potreban oprez. Ne postoji metoda kojom se ostatci pesticida mogu 'oprati' ili ukloniti s takvih proizvoda, pojasnila je profesorica Banjari koja nam je ovdje više rekla o ultraprerađenoj hrani.

Poseban oprez kod djece, starijih i bolesnika 

Oprez je potreban posebno za rizične skupine, kao što su mala djeca i osobe starije životne dobi te osobe koje boluju od nekih bolesti, primjerice karcinoma, imunoloških bolesti, bolesti bubrega, upozorava profesorica Banjari. Kod tih je skupina čak i mala količina pesticida potencijalno opasna i relativno brzo se manifestira različitim probavnim tegobama, od mučnine, povraćanja, dijareje. Ako simptomi ne prestaju, treba potražiti liječničku pomoć, ističe.

– Pesticidi se ne mogu ukloniti pranjem hrane u vodi u kojoj su dodani aktivni ugljen, ocat ili neko treće sredstvo koje se može pronaći po društvenim mrežama. Najsigurnije je hranu termički tretirati, kada je to izvedivo, a kada se u pozadini krije rizik za pogoršanje zdravstvenog stanja, najbolje je kupiti hranu od provjerenih proizvođača, savjetuje profesorica Banjari.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.