Prestanak pušenja smanjuje rizik od demencije: Neke bolesti taj učinak mogu poništiti

Hrvatska ima više od 100.000 ljudi koji boluju od nekog oblika demencije, o čemu smo pisali ovdje. Novo istraživanje pokazalo je kako je prestanak pušenja u kasnijoj životnoj dobi povezano sa 16 posto manjim rizikom od razvoja demencije. S druge strane, ističu da debljanje može poništiti neke od kognitivnih prednosti prestanka pušenja.

'Prestanak pušenja i dalje povezan s boljim zdravljem mozga' 

Analiza zdravstvenih podataka prikupljanih desetljećima u Sjedinjenim Državama pokazala je da su bivši pušači imali sličan rizik od demencije kao i osobe koje nikada nisu pušile, no ta je korist uglavnom zabilježena kod onih koji nakon prestanka nisu dobili na težini. Koristi za mozak uglavnom su zabilježene kod sudionika koji se nisu udebljali ili su dobili manje od pet kilograma unutar dvije godine od prestanka pušenja, piše sciencealert.com.

Ako bi bivši pušač dobio više od deset kilograma, povezanost između prestanka pušenja i manjeg rizika od demencije više se nije pokazivala statistički značajnom. To nije razlog za nastavak pušenja, koje nosi brojne druge zdravstvene rizike nego studija sugerira da bi osobe nakon prestanka pušenja trebale posebno paziti na održavanje tjelesne težine.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

– Ljude često brine što će se dogoditi nakon što prestanu pušiti, uključujući debljanje i povezane metaboličke promjene. Naše istraživanje pokazuje da je prestanak pušenja i dalje povezan s boljim zdravljem mozga, no održavanje tjelesne težine može pomoći u očuvanju tih dobrobiti, kazao je vodeći istraživač Hui Chen s Medicinskog fakulteta Sveučilišta Zhejiang u Kini.

Jedan od vodećih čimbenika rizika za demenciju

Populacijske studije poput ove ne mogu dokazati uzročno-posljedičnu vezu, stoga se rezultati trebaju tumačiti s oprezom. Ipak, pušenje cigareta smatra se jednim od vodećih čimbenika rizika za demenciju. Neke procjene govore da ova navika može povećati vjerojatnost razvoja demencije za 30 do 50 posto. Kod osoba od 55 do 64 godine svaka treća puši, o čemu smo pisali ovdje.

Međutim, pretilost i dijabetes tipa dva također su povezani s rizikom od demencije, a debljanje je česta pojava nakon prestanka pušenja. Većina ljudi dobije manje od pet kilograma u godinama nakon što prestanu pušiti, ali između 10 i 20 posto bivših pušača udeblja se više od deset kilograma. Prekomjernu težinu ima 70 posto starijih od 75 godina, o čemu nam je ovdje više rekla kineziologinja Jelena Čvrljak.

Nalazi sugeriraju da debljanje može poništiti neke od kognitivnih prednosti prestanka pušenja. Autori studije stoga tvrde da bi javnozdravstvene poruke o pušenju trebale naglasiti i ovu činjenicu kako bi ljudi koji pokušavaju prestati istovremeno poduzeli korake za kontrolu tjelesne težine.

Sporiji kognitivni pad kod bivših pušača

Nedavno istraživanje Chena i njegovih kolega, objavljeno u časopisu Neurology, analiziralo je zdravstvene podatke više od 32.000 umirovljenika u SAD-u bez demencije, prosječne dobi oko 60 godina. Svake dvije godine sudionici su izvještavali o svom pušačkom statusu i tjelesnoj težini.

Tijekom 25-godišnjeg praćenja zabilježeno je gotovo 6.000 slučajeva demencije. U usporedbi sa sadašnjim pušačima, oni koji su prestali pušiti tijekom studije imali su 16 posto manji rizik od demencije. Osobe koje nikada nisu pušile imale su 25 posto manji rizik u usporedbi sa sadašnjim pušačima.

Testovi kognitivnih funkcija također su otkrili sporiji kognitivni pad kod bivših pušača, posebno onih s manjim prirastom težine. Oni koji su prestali pušiti i nisu se značajno udebljali imali su otprilike 20 posto sporiji tempo kognitivnog pada u usporedbi s aktivnim pušačima. To nije bila nagla promjena, već postupna, točnije što je osoba duže bila nepušač, to su koristi za kognitivno zdravlje bile veće.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.