Komentar: Ministre, rodiljni dopust nije godišnji odmor, dajte staž za djecu svima

Jasmina Grgurić Zanze
24. rujna 2023.
Novosti
A- A+

Tri su nepravde u mirovinskom sustavu kada je riječ o računanju staža za djecu. Prvo, rodiljni dopust traje godinu dana, ponekad i dulje, a država daje samo šest mjeseci po djetetu. Drugo, riječ je o dodanom stažu koji ne ulazi u izračun godina rada kao uvjeta za mirovinu. I treće, to pravo ostvaruju samo žene koje su se umirovile nakon 1. siječnja 2019. godine.

Nekad majke, danas bake | Foto: Pixabay

Politiku u Hrvatskoj na odlučujućim funkcijama i dalje većinom kreiraju muškarci. No, i ti muškarci imaju djecu pa im ne bi trebalo biti teško razumjeti da, primjerice, rodiljni dopust nije godišnji odmor.

Dapače, on je čak i zakonska obaveza u prvih par mjeseci djetetova života, dok sve više očeva koristi mogućnost roditeljskog dopusta u drugih šest mjeseci djetetova života, kada se majka nakon pola godine vraća na posao. Očevi imaju i pravo na dva mjeseca dopusta do osme godine djetetova života, ukoliko je samo majka koristila navedena prava. Sve to i muškarcima daje vrlo jasan uvid u činjenicu da je briga i skrb o djetetu sve samo ne odmor.

Radnice su zakinute za godine provedene s djecom

Radnica po odlasku u mirovinu dobiva dodatnih šest mjeseci staža po djetetu. Ako je s djetetom bila godinu dana, onda stvarno nije jasno zašto se čitava godina vrednuje tek polovično. Dok je majka jednog djeteta na taj način zakinuta za šest mjeseci staža, ona s četvero djece zakinuta je za dvije godine, često i više jer se za više djece dobiva i više godina roditeljskog dopusta. Također, tu su i majke koje su roditeljski dopust morale produljiti za godinu dana zbog pojačane njege djeteta.

Osim što su žene u računanju staža zakinute za stvarne godine koje su provele na porodiljnom, druga nepravda je i kako se taj staž od šest mjeseci po djetetu računa. Naime, on nije dio ukupnog staža, nego se kod izračuna mirovine dodaje.

Staž za djecu ne računa se u uvjet za mirovinu

Hrelja: Dodatni staž za majke mora ići svima, u suprotnom se radi o diskriminaciji

Na primjer, ako radnica s dvoje djece ima 14 godina radnog staža, njoj se neće računati da ima 15 godina staža (dva puta po šest mjeseci za svako dijete). Samim time, ona neće imati pravo na mirovinu. Tek ako ima 15 godina radnog staža i ode u mirovinu, njoj će se u izračun mirovinskih primanja dodati još godina dana staža za dvoje djece.

Isto vrijedi i u slučajevima prijevremene mirovine, za koji su uvjet godine staža, u koje se staž po djetetu ne računa. Također, žena koja nastavi raditi nakon prvih uvjeta za starosnu mirovinu dobit će bonifikaciju, odnosno bit će nagrađena za svaki mjesec sa 0,34 posto većom mirovinom. No, samo ako ima 35 godina staža. Pogađate, ni tu se ne računa staž dobiven za svako dijete. Tako će žena s dvoje djece i 34 godine staža ostati bez bonifikacije, jer se staž za djecu samo dodaje i ne ulazi u uvjet.

Zar žene koje su se umirovile prije 2019. nisu majke?

Treća i zapravo najveća nepravda leži u činjenici da dodatni staž po djetetu dobivaju samo žene koje su se umirovile nakon zakonskih izmjena 1. siječnja 2019. godine. To znači da su na stotine tisuća građana (ne samo žene, nego i muškarci koji su brinuli o djeci umjesto majke) koji su otišli u mirovinu prije 2019. zakinuti za dodatnih šest mjeseci staža po djetetu.

Umirovljenice zakinute za majčinski dodatak: 'Kod nas se zakoni donose samo za jedan dio majki'

Na tom tragu je i jedan od zahtjeva Sindikata umirovljenika Hrvatske da se šest mjeseci staža po djetetu prizna svim umirovljenicama, odnosno umirovljenicima. Na taj način dobili bi veću mirovinu za pola godine staža, koja trenutno vrijedi najmanje oko 6 eura (aktualna vrijednost mirovine po godini staža je sada 11,77 eura). Bilo bi to jedino pravedno, a nije neki trošak za državu.

Pronatalitetna politika mora obuhvatiti i starost

Ako sve ovo stavimo u kontekst pronatalitetne politike koje su našim političarima često puna usta, onda je svakako važno i kako će se rađanje djece odraziti i na naše uvjete života u starosti, a ne samo u prvim godinama djetetova života, kada ovisimo o naknadi, jednokratnim novčanim pomoćima i slično.

Majke zakonski nisu zaštićene ni kao radnice, jer im poslodavci nakon isteka rodiljnog, odnosno roditeljskog dopusta mogu dati otkaz. Događa se, jer se na ženu s djetetom često gleda kao teret u sve nemilosrdnijem svijetu rada. Država majke treba stoga zakonom zaštiti i kao radnice i kao buduće umirovljenice. Druge zemlje odavno su to učinile, poput Njemačke koja majkama s dvoje djece daje pet godina radnog staža, dvije i pol za svako dijete. A s tih pet godina ona već stječe pravo na minimalna mirovinska primanja u starosti.

Napomenimo da radnicama staž za vrijeme porodiljnog dopusta teče, ali uplate za mirovinsko osiguranje su znatno niže, jer su naknade niže od plaće, što znači i nešto manju mirovinu. Povećanjem porodiljnih naknada posljednjih godina ta je razlika ublažena, što je samo razlog više da dodatnih šest mjeseci staža po djetetu dobiju žene koje su se umirovile prije 1. siječnja 2019. jer su naknade tijekom porodiljnog dopusta tada bile minimalne.

__________________________________

Komentar je stav autora*

Popularno
Copy link
Powered by Social Snap