Hrelja: Dodatni staž za majke mora ići svima, u suprotnom se radi o diskriminaciji

Josip Mihaljević
3. srpnja 2020.
Novosti
A- A+

Mirovinska reforma je svim umirovljenicama koje su pravo na mirovinu ostvarile nakon 1. siječnja 2019. godine omogućila dodatni staž za rođeno ili posvojeno dijete. Radi se o šest mjeseci dodatnog staža, a u prosjeku to znači dva posto veća mirovina po rođenom ili posvojenom djetetu. Restart koalicija predlaže da bi taj dodatni staž morao ići svim umirovljenim majkama, bez obzira na datum umirovljenja.

“A mi nismo majke, mi smo maćehe?”, glasila je reakcija umirovljenica na dio mirovinske reforme koji je za svako rođeno ili posvojeno dijete staž povećao za šest mjeseci. Međutim, to pravo mogu koristiti samo one umirovljenice koje su svoje pravo na mirovinu ostvarile od 1. siječnja 2019. godine nadalje. Ako ste u mirovinu otišli samo dan ranije, vi na tu demografsku mjeru nemate pravo.

Restart koalicija u svom programu obećava da će mjeru proširiti na sve majke, bez obzira na datum umirovljenja.

Pitali smo državnu tajnicu u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava Majdu Burić zašto dodatni staž nisu mogle dobiti majke koje su se ranije umirovile, a ona nam je kazala da je to zato što se zakoni pišu “pro futuro”, dakle za budućnost, i praktički je rekla da je nemoguće da takav zakon prođe retroaktivno.

Majčinska mirovina: 10.189 žena dobilo veću mirovinu zbog djece!

“Sve majke koje su u ovom trenutke žive, one bi trebale dobiti taj dodatak. Nije problem samo novih majki, mirovine majki koje su već 10 ili 15 godina niska i prema tome, nitko nema pravo tako razdvajati majke po godinama stupanja zakona na snagu. To je diskriminacija po osnovi zakonodavstva, nešto neviđeno”, kazao je Hrelja.

Pitali smo ga je li moguće zakon napisati tako da bi vrijedio i za majke koje su već u mirovini.

“Moja iskustva govore drugačije. Kad postoji opravdani zakon, primjena zakona može biti retroaktivna. Mi smo na kraju krajeva to dokazali 2008. godine kada je bilo smanjenje penalizacije, bilo je za sve koji su od 1999. do 2008. otišli u mirovinu. Prema tomu, priča jednostavno ne drži vodu, to je samo alibi i izvlačenje iz stvarne potrebe i onoga što treba napraviti”, kazao je Hrelja.

Cijeli podcast sa Silvanom Hreljom možete pogledati ovdje: