Evo zašto se kod cenzusa za dodatak gleda bruto, a ne neto mirovina

Dodatak na mirovinu isplaćen je krajem listopada umirovljenicima s mirovinom koja ne prelazi 700 eura, ali pritom se gleda bruto, a ne neto iznos mirovine. Primjerice, umirovljenik na račun dobije 680 eura, ali nema pravo na dodatak ako mu zbog poreza i prireza mirovina prelazi 700 eura. Željko Šemper objašnjava da bi, bez obzira je li cenzus iskazan u brutu ili netu, uvijek netko ostao na samoj granici ili izvan nje.

Umirovljenica Jasna, o kojoj smo pisali prije tjedan dana, ostala je neugodno iznenađena kada je shvatila da ju je isplata dodatka na mirovine u listopadu jednostavno zaobišla. Naime, Vladino jednokratno novčano primanje isplaćeno je svim umirovljenicima s mirovinama do 700 eura. Kakao je Jasnina mirovina 680 eura, nije joj bilo jasno zašto je izostavljena. Ipak, i sama je pomislila da razlog možda leži u razlici između bruto i neto mirovine.

‘Umirovljenici ne žive od bruta, nego od neta’

Doista, kako su nam potvrdili iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, gleda se bruto, a ne neto, iako to Vlada nigdje decidirano u svojim odlukama o isplati novčanih pomoći ne navodi. Peh za umirovljenicu Jasnu je u tomu što njezina mirovina za svega jedan jedini euro prelazi cenzus od 700 eura, s obzirom na to da na mirovinu plaća porez i prirez.

– Sve u svemu, totalno razočarenje. Penzioneri žive od neta, a ne od bruta, rekla nam je tada gospođa Jasna nakon što smo je obavijestili da su njezine sumnje točne.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Zašto se gleda burto, a ne ne neto, pojasnio je ekonomski stručnjak Željko Šemper.

Šemper: Uvijek bi netko bio na granici i izvan cenzusa

– Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje kod svake isplate mirovina koristi pojam ukupno mirovinsko primanje, što je zapravo bruto mirovina, a tek za potrebe statistike izračunava prosječnu neto mirovinu radi komparacije s neto plaćom. Tako su im organizirane i baze podataka i tehnologija obrade podataka. Ono što je bitno je činjenica da negdje mora biti granica cenzusa i uvijek netko ostane izvan cenzusa, pojašnjava Šemper.

Kada bi cenzus bio izražen u neto plaći, dodaje, onda bi on bio 680 eura neto, a ne 700 bruto. To znači da varijanta s neto cenzusom ne bi mogla smanjiti štetu koju su pretrpjeli umirovljenici s graničnom mirovinom, jer bi se na njoj uvijek netko nalazio.

Podsjetimo, umirovljenici s inozemnom mirovinom moraju se prijaviti do 30. studenoga kako bi ostvarili pravo na dodatak. Kako se prijaviti možete pročitati na poveznici.