Čak tisuću mirovina više iz oba mirovinska stupa u samo mjesec dana!

Sve je više umirovljenika koji imaju mogućnost izbora mirovine samo iz prvog ili iz oba mirovinska stupa. U posljednjih mjesec dana broj dvostupnih mirovina povećao se za čak tisuću. Sada ih je 8.355, odnosno više od 10.000 kada prijevremenima i starosnima pribrojimo i one obiteljske te invalidske. Dvostupne mirovine veće su za gotovo 1.400 kuna od prosječnih umirovljeničkih primanja.

Mirovinska osiguravajuća društva krajem listopada isplaćivala su 7.386 mirovina iz drugog stupa. Krajem studenoga, ta je brojka u samo mjesec dana skočila za čak tisuću, kada je 8.355 umirovljenika primalo starosnu i prijevremenu mirovinu iz oba mirovinska stupa.

Regos ne prikazuje obiteljske i invalidske mirovine

Dok je 8.355 korisnika odabralo starosnu i prijevremenu mirovinu iz oba stupa, njih 13.070 odlučilo se za mirovinu samo iz prvog stupa, dakle 61 posto njih, jer im se sustav međugeneracijske solidarnosti pokazao isplativijim kada je o visini mirovine riječ, a za što je u prvom redu zaslužan dodatak od 27 posto, kao i zajamčeni institut najniže mirovine.

No, navedena brojka još je veća kada u nju uvrstimo korisnike obiteljskih i invalidskih mirovina, a koje Regos ne prikazuje. S njima se broj dvostupnih mirovina penje na 10.196.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

“Brojka od 10.196 odnosi na sve korisnike osnovnih mirovina; starosnih/prijevremenih, invalidskih i obiteljskih. Druga brojka od 8.355 odnosi se samo na korisnike starosnih/prijevremenih mirovina koji moraju potpisati izjavu REGOS-a o izboru mirovine.

Korisnici invalidskih i obiteljskih mirovina nisu obvezni davati izjave REGOS-u, jer im HZMO po Zakonu o mirovinskom osiguranju isplaćuje povoljniju mirovinu” – pojasnili su nam iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.

Mirovine “dvostupaša” skoro 1.400 kuna veće

Lani je bilo dvostruko manje korisnika mirovina iz oba mirovinska stupa, a njihov broj sve će brže rasti jer je riječ o radnicima koji su 1962. godište i mlađi. Oni uz 15 posto uplata od bruto plaće u prvi stup (međugeneracijska solidarnost), izdvajaju prema obvezi od 2002. godine i 5 posto za drugi stup (individualna kapitalizirana štednja).

Pojednostavljeno, oni s većim plaćama te automatski većim uplatama u drugi stup odlučuju se za tu vrstu mirovine. Oni imaju pravo na dodatak od 20,25% iz prvog stupa uz isplatu iz drugog stupa, dok oni koji ostaju u prvom stupu ostvaruju dodatak od 27 posto, odričući se uplata u drugi stup.

Onima s manjim plaćama država jamči i najnižu mirovinu u provom stupu. Iznos je to koji bez obzira na staž i plaću ne može biti manji od vrijednosti mirovine (71,53 kune) pomnožene s godinama staža.

Vidljivo je to i na prosječnim primanjima “dvostupaša” koja iznose čak 4.026 kuna, što je gotovo 1.400 kuna više od prosječne mirovine svih umirovljenika. Velika je pritom razlika između muškaraca i žena, jer žene ostvaruju  3.673 kune u prosjeku, a muškarci 4.385 kuna, dakle oko 700 kuna više.

Riječ je o mladim umirovljenicima prosječne dobi ispod 59 godina sa više od 38 godina radnog staža.