Što kad bi prosječan Hrvat umjesto klađenja ulagao za mirovinu? Pogledajte izračun

Svjetsko nogometno prvenstvo povećava interes za klađenje pa raste broj uplata u kladionicama. Godišnje uplate u klađenje iznose oko 1,2 milijarde eura u Hrvatskoj, prema podacima Porezne uprave. Riječ je o 380 eura godišnje po svakoj odrasloj osobi, odnosno oko 32 eura mjesečno.

Ukupni prihodi države od poreza i naknada na igre na sreću u 2025. iznosili su 388,5 milijuna eura, dok su godinu dana ranije bili nižih 354,2 milijuna eura. Taj iznos možemo puno pametnije investirati u štednju za mirovinu, upozoravaju stručnjaci. 

Milun: 'Na gubitku su svi građani koji se klade' 

- Klađenje se često predstavlja kao bezazlena zabava, posebno tijekom velikih sportskih natjecanja. Međutim, kada pogledamo ukupne brojke, vidimo da se radi o gotovo 1,2 milijarde eura godišnje. To više nije pitanje jednog listića ili jedne utakmice, nego ozbiljnih iznosa koji odlaze iz kućnih budžeta, kaže financijski analitičar Finaxa, Emilio Gučec. 

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Sličan stav dijeli i jedan od najpoznatijih hrvatskih matematičara, Toni Milun. Ključni problem nije povremeno klađenje, kako kaže, već dugoročna navika koja stvara iluziju da se novac može umnožiti bez stvaranja stvarne vrijednosti. 

- Matematika je tu vrlo jasna. Da bi kladionice mogle platiti svoj cijeli sustav, zaposlenike, režije, prostor i ostale troškove te povrh svega još dodatno zaraditi, netko mora biti na gubitku. To su svi građani koji se klade, poručuje Milun. 

Za 30 godina imali bismo 47.000 eura 

Iz Finaxa ističu kako isti iznos može imati potpuno drugačiji učinak ako se usmjeri prema dugoročnom ulaganju. Naime, odrasla osoba u prosjeku uplati u kladionice 32 eura mjesečno, što je oko 11.500 eura tijekom 30 godina. Da je taj novac redovito investirala, ta bi osoba uz prosječan prinos od 8 % na kraju raspolagala s više od 47.000 eura, kako je izračunao matematičar Milun. Riječ je o ilustrativnom izračunu koji služi za prikaz potencijala dugoročnog ulaganja i ne predstavlja jamstvo budućih prinosa.

- Tijekom prvenstava razgovara se o kvotama, favoritima i mogućim dobicima. Puno rjeđe razgovaramo o tome koliki bi kapital građani mogli stvoriti kada bi barem dio tog novca usmjerili prema dugoročnim ciljevima. Razlika između kratkoročnog uzbuđenja i dugoročnog ulaganja ne vidi se nakon jednog vikenda, ali nakon 20 ili 30 godina može biti golema, zaključuje Gučec.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.