Kupovna moć umirovljenika: Evo kako stojimo u odnosu na zemlje u okruženju

Želimo li usporediti hrvatske mirovine sa zemljama u našem okruženju, treba gledati tri stvari; koliko one iznose u eurima, koliko taj novac vrijedi kad se uračuna kupovna moć i koliko je sama zemlja ekonomski razvijena prema BDP-u po stanovniku. Tek tada se vidi stvarna slika, a ona za Hrvatsku nije ohrabrujuća. Eurostatove podatke analizirao je Emilio Gučec iz Finaxa. 

Prosječni godišnji izdatak po korisniku starosne mirovine u Hrvatskoj iznosio je oko 5.570 eura, prema Eurostatovim podacima za 2023. godine. Kad se taj iznos podijeli na 12 mjeseci, to je približno 464 eura mjesečnog troška. 

Izdaci starosnih mirovina u Hrvatskoj i okruženju 

U Sloveniji je isti pokazatelj iznosio oko 9.439 eura godišnje, odnosno približno 787 eura mjesečno. U Mađarskoj je izdatak po umirovljeniku oko 6.129 eura godišnje, odnosno oko 511 eura mjesečno. U Italiji je to oko 21.085 eura godišnje, odnosno oko 1.757 eura mjesečno. U Austriji izdatak po umirovljeniku iznosi oko 26.129 eura godišnje, odnosno oko 2.177 eura mjesečno.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Prosjek EU-a za starosne mirovine bio je 17.327 eura godišnje, odnosno oko 1.444 eura mjesečno. To znači da je hrvatski pokazatelj starosne mirovine tek oko 32 % prosjeka EU-a u nominalnim eurima. U usporedbi sa Slovenijom, Hrvatska stoji znatno slabije, jer je slovenski iznos oko 70 % viši od hrvatskog. U usporedbi s Austrijom, razlika je oko 4,7 puta veći izdatak umirovljenika. 

Međutim, Austrija, Italija i Slovenija imaju drukčije cijene. Nije isto živjeti u Zagrebu, Ljubljani, Beču, Budimpešti ili Sarajevu.Zato treba pogledati kupovnu moć. Eurostat iste mirovinske podatke prikazuje i u standardu kupovne moći (PPS). PPS je umjetna usporedna jedinica koja uklanja dio razlika u cijenama među zemljama. To znači da se ne pita samo koliko netko dobije u eurima, nego koliko se za taj novac realno može kupiti. Državni zavod za statistiku u svojoj metodologiji također objašnjava da PPS služi upravo tome da se uklone razlike u razinama cijena među zemljama.

Pogled na mirovine kroz kupovnu moć 

Kad se mirovine gledaju kroz kupovnu moć, hrvatski iznos za starosnu mirovinu iznosi oko 7.825 PPS godišnje, odnosno oko 652 PPS mjesečno. Slovenija je na oko 10.503 PPS godišnje, odnosno oko 875 PPS mjesečno. Mađarska je na oko 8.978 PPS godišnje, odnosno oko 748 PPS mjesečno. Italija je na oko 21.424 PPS godišnje, odnosno oko 1.785 PPS mjesečno. Austrija je na oko 22.154 PPS godišnje, odnosno oko 1.846 PPS mjesečno.

Dakle, kad se uračunaju razlike u cijenama, Austrija više nije 4,7 puta iznad Hrvatske, ali je i dalje oko 2,8 puta iznad Hrvatske. Slovenija više nije 70 % iznad Hrvatske, ali je i dalje oko 34 % iznad Hrvatske. Skuplji život u bogatijim zemljama objašnjava dio razlike, ali ne objašnjava sve, kako navode stručnjaci Finaxa. Ako se Hrvatsku usporedi samo s Austrijom, zaključak je da je Austrija bogatija i ima veće mirovine. Ali kad se Hrvatsku usporedi s bližom regijom, slika postaje drugačija. 

Zašto su mađarske mirovine veće? 

Hrvatska je nominalno iznad Srbije, BiH, Crne Gore i Albanije. Prema Eurostatu, godišnji izdatak po korisniku starosne mirovine iznosio je oko 4.239 eura u Srbiji, 3.659 eura u BiH, 4.585 eura u Crnoj Gori i 1.920 eura u Albaniji. To znači da Hrvatska nije najniže rangirana u širem regionalnom društvu.

- Ali čim se usporedba prebaci na kupovnu moć, stvar postaje manje ugodna. Crna Gora, primjerice, nominalno ima niži iznos od Hrvatske, ali u PPS-u dolazi na oko 8.078 PPS godišnje, dok je Hrvatska na oko 7.825 PPS godišnje. Drugim riječima, nakon prilagodbe za cijene, crnogorski pokazatelj starosne mirovine ispada malo viši od hrvatskog. To ne znači da je Crna Gora 'bolji model' niti da se sustavi mogu jednostavno preslikavati. Ali pokazuje koliko je opasno gledati samo gole eure, navodi Finaxov stručnjak Gučec. 

S druge strane, Mađarska je dobar primjer iz drugog razloga. Prema BDP-u po stanovniku u PPS-u, Hrvatska je 2024. bila na 78 % prosjeka EU, a Mađarska na 76 %. Dakle, Hrvatska je po tom pokazatelju blago ispred Mađarske. No po Eurostatovu pokazatelju starosnih mirovina Mađarska je ispred Hrvatske, i nominalno i po kupovnoj moći.

- To je podatak koji bode u oko. Jer ako je Hrvatska po gospodarskoj razvijenosti barem usporediva s Mađarskom, pa čak i malo ispred nje, zašto su hrvatske starosne mirovine niže, pita Gučec. 

Hrvatska je po BDP-u na 78 posto EU prosjeka

Odgovor leži u BDP-u. BDP po stanovniku u PPS-u pokazuje koliko je neka zemlja ekonomski razvijena u odnosu na prosjek EU-a. Prema podacima za 2024., Hrvatska je na 78 % prosjeka EU, Slovenija na 90%, Italija na 98 %, Austrija na 119 %, a Mađarska na 76 %. Od zemalja kandidatkinja, Crna Gora je na 53 %, Srbija na 52 %, Albanija na 42 %, a BiH na 35 % prosjeka EU.

Kad se to stavi uz mirovine, vidi se najvažniji zaključak. Hrvatska je po BDP-u po stanovniku na 78 % prosjeka EU, ali je po kupovnoj moći starosnih mirovina na samo oko 45 % prosjeka EU. To znači da hrvatske mirovine ne zaostaju samo zato što je Hrvatska ekonomski slabija od Austrije, Italije ili Slovenije. Zaostaju više nego što bi se moglo objasniti samim BDP-om.

- Drugim riječima, Hrvatska nema samo manji kolač od bogatijih zemalja. Problem je i u tome koliki komad tog kolača završava kod umirovljenika. Eurostatovi podaci o ukupnim izdacima za mirovine kao udjelu u BDP-u dodatno potvrđuju tu razliku, navodi Gučec iz Finaxa. 

U 2023. članice EU-a su na mirovine u prosjeku trošile 12,3 % BDP-a. Italija je bila na 15,5 %, Austrija na 14,4 %, Slovenija na 9,5 %, Hrvatska na 8,8 %, Mađarska na 7,1 %, Srbija na 8,6 %, BiH na 9,6 %, Crna Gora na 7,8 %, a Albanija na 6,1% BDP-a.

Kako se stvorena vrijednost pretvara u mirovine

- Ovdje se opet vidi ista stvar. Austrija i Italija ne izdvajaju više samo zato što su bogatije. One i veći udio svoje ekonomije usmjeravaju prema mirovinama. Naravno, ovdje nema jednostavnog čarobnog rješenja. Mirovine ovise o plaćama tijekom radnog vijeka, stažu, doprinosima, demografiji, broju zaposlenih u odnosu na broj umirovljenika, iseljavanju, radu na crno i političkim odlukama koje se gomilaju desetljećima. Mirovinski sustav nije prekidač koji se samo uključi ili isključi. Više je kao stara kuća na koju je svaka vlada dogradila po jednu sobu (a neki i kat) a rijetko se tko ozbiljno zapitao mogu li temelji sve to izdržati. No, brojke pokazuju smjer, a taj nije dobar, nastavlja Gučec.

Ako je Hrvatska po BDP-u po stanovniku na 78 % prosjeka EU, a po kupovnoj moći starosnih mirovina na oko 45 % prosjeka EU, onda problem nije samo u tome što je Hrvatska manje razvijena. Problem je i u tome kako se stvorena vrijednost pretvara u sigurnost u starosti, zaključuju iz Finaxa koji preporučuje individualni stup dobrovoljne štednje za mirovinu tijekom radnog vijeka, poput europske mirovine (PEPP) koji je svojevrsni pandan trećem mirovinskom stupu u Hrvatskoj. 

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.