Hrvati koji ulažu u europsku mirovinu: Najmlađa štediša je beba od nula godina
Ima Hrvata koji ulažu u europsku mirovinu dulje od tri godine, koliko postoji. Većinom su žene, uplaćuju za sebe i pripadaju svim dobnim skupinama.
10:27 182 d 23.05.2026
Kupnja | Foto: Pexels
Kada uspoređujemo hrvatske mirovine sa zemljama iz našeg okruženja, osim iznosa treba gledati i kupovnu moć i BDP. Hrvatska ne stoji baš najbolje.
Želimo li usporediti hrvatske mirovine sa zemljama u našem okruženju, treba gledati tri stvari; koliko one iznose u eurima, koliko taj novac vrijedi kad se uračuna kupovna moć i koliko je sama zemlja ekonomski razvijena prema BDP-u po stanovniku. Tek tada se vidi stvarna slika, a ona za Hrvatsku nije ohrabrujuća. Eurostatove podatke analizirao je Emilio Gučec iz Finaxa.
Prosječni godišnji izdatak po korisniku starosne mirovine u Hrvatskoj iznosio je oko 5.570 eura, prema Eurostatovim podacima za 2023. godine. Kad se taj iznos podijeli na 12 mjeseci, to je približno 464 eura mjesečnog troška.
U Sloveniji je isti pokazatelj iznosio oko 9.439 eura godišnje, odnosno približno 787 eura mjesečno. U Mađarskoj je izdatak po umirovljeniku oko 6.129 eura godišnje, odnosno oko 511 eura mjesečno. U Italiji je to oko 21.085 eura godišnje, odnosno oko 1.757 eura mjesečno. U Austriji izdatak po umirovljeniku iznosi oko 26.129 eura godišnje, odnosno oko 2.177 eura mjesečno.
Prosjek EU-a za starosne mirovine bio je 17.327 eura godišnje, odnosno oko 1.444 eura mjesečno. To znači da je hrvatski pokazatelj starosne mirovine tek oko 32 % prosjeka EU-a u nominalnim eurima. U usporedbi sa Slovenijom, Hrvatska stoji znatno slabije, jer je slovenski iznos oko 70 % viši od hrvatskog. U usporedbi s Austrijom, razlika je oko 4,7 puta veći izdatak umirovljenika.
Međutim, Austrija, Italija i Slovenija imaju drukčije cijene. Nije isto živjeti u Zagrebu, Ljubljani, Beču, Budimpešti ili Sarajevu.Zato treba pogledati kupovnu moć. Eurostat iste mirovinske podatke prikazuje i u standardu kupovne moći (PPS). PPS je umjetna usporedna jedinica koja uklanja dio razlika u cijenama među zemljama. To znači da se ne pita samo koliko netko dobije u eurima, nego koliko se za taj novac realno može kupiti. Državni zavod za statistiku u svojoj metodologiji također objašnjava da PPS služi upravo tome da se uklone razlike u razinama cijena među zemljama.
Hrvati koji ulažu u europsku mirovinu: Najmlađa štediša je beba od nula godina
Ima Hrvata koji ulažu u europsku mirovinu dulje od tri godine, koliko postoji. Većinom su žene, uplaćuju za sebe i pripadaju svim dobnim skupinama.
10:27 182 d 23.05.2026
Razmišljate o štednji u trećem stupu: Znamo koji je najuspješniji u posljednjih pet godina
Isto mirovinsko društvo vodi ulaganja dva fonda s najvišim i najnižim prinosima. Štedišama su osigurali zaradu od skoro tri do preko 50 posto.
12:51 164 d 10.06.2026
Kad se mirovine gledaju kroz kupovnu moć, hrvatski iznos za starosnu mirovinu iznosi oko 7.825 PPS godišnje, odnosno oko 652 PPS mjesečno. Slovenija je na oko 10.503 PPS godišnje, odnosno oko 875 PPS mjesečno. Mađarska je na oko 8.978 PPS godišnje, odnosno oko 748 PPS mjesečno. Italija je na oko 21.424 PPS godišnje, odnosno oko 1.785 PPS mjesečno. Austrija je na oko 22.154 PPS godišnje, odnosno oko 1.846 PPS mjesečno.
Dakle, kad se uračunaju razlike u cijenama, Austrija više nije 4,7 puta iznad Hrvatske, ali je i dalje oko 2,8 puta iznad Hrvatske. Slovenija više nije 70 % iznad Hrvatske, ali je i dalje oko 34 % iznad Hrvatske. Skuplji život u bogatijim zemljama objašnjava dio razlike, ali ne objašnjava sve, kako navode stručnjaci Finaxa. Ako se Hrvatsku usporedi samo s Austrijom, zaključak je da je Austrija bogatija i ima veće mirovine. Ali kad se Hrvatsku usporedi s bližom regijom, slika postaje drugačija.
Hrvatska je nominalno iznad Srbije, BiH, Crne Gore i Albanije. Prema Eurostatu, godišnji izdatak po korisniku starosne mirovine iznosio je oko 4.239 eura u Srbiji, 3.659 eura u BiH, 4.585 eura u Crnoj Gori i 1.920 eura u Albaniji. To znači da Hrvatska nije najniže rangirana u širem regionalnom društvu.
- Ali čim se usporedba prebaci na kupovnu moć, stvar postaje manje ugodna. Crna Gora, primjerice, nominalno ima niži iznos od Hrvatske, ali u PPS-u dolazi na oko 8.078 PPS godišnje, dok je Hrvatska na oko 7.825 PPS godišnje. Drugim riječima, nakon prilagodbe za cijene, crnogorski pokazatelj starosne mirovine ispada malo viši od hrvatskog. To ne znači da je Crna Gora 'bolji model' niti da se sustavi mogu jednostavno preslikavati. Ali pokazuje koliko je opasno gledati samo gole eure, navodi Finaxov stručnjak Gučec.
S druge strane, Mađarska je dobar primjer iz drugog razloga. Prema BDP-u po stanovniku u PPS-u, Hrvatska je 2024. bila na 78 % prosjeka EU, a Mađarska na 76 %. Dakle, Hrvatska je po tom pokazatelju blago ispred Mađarske. No po Eurostatovu pokazatelju starosnih mirovina Mađarska je ispred Hrvatske, i nominalno i po kupovnoj moći.
- To je podatak koji bode u oko. Jer ako je Hrvatska po gospodarskoj razvijenosti barem usporediva s Mađarskom, pa čak i malo ispred nje, zašto su hrvatske starosne mirovine niže, pita Gučec.
Pali prinosi za treći stup: Rast ima jedino fond koji je bio na dnu
Prinosi za treći stup do kraja svibnja su se kretali između 0,14 i 3,63 posto. Bolji su od minusa tijekom krize u ožujku, ali lošiji nego u travnju.
09:28 170 d 04.06.2026
Dobrovoljna štednja za mirovinu: Jedna državna tvrtka plaća je za 188 zaposlenika
Štednja za treći stup u zatvorenim dobrovoljnim mirovinskim fondovima u travnju je rasla, ali i dalje zaostaje za rezultatima godinu unatrag.
16:35 173 d 01.06.2026
Odgovor leži u BDP-u. BDP po stanovniku u PPS-u pokazuje koliko je neka zemlja ekonomski razvijena u odnosu na prosjek EU-a. Prema podacima za 2024., Hrvatska je na 78 % prosjeka EU, Slovenija na 90%, Italija na 98 %, Austrija na 119 %, a Mađarska na 76 %. Od zemalja kandidatkinja, Crna Gora je na 53 %, Srbija na 52 %, Albanija na 42 %, a BiH na 35 % prosjeka EU.
Kad se to stavi uz mirovine, vidi se najvažniji zaključak. Hrvatska je po BDP-u po stanovniku na 78 % prosjeka EU, ali je po kupovnoj moći starosnih mirovina na samo oko 45 % prosjeka EU. To znači da hrvatske mirovine ne zaostaju samo zato što je Hrvatska ekonomski slabija od Austrije, Italije ili Slovenije. Zaostaju više nego što bi se moglo objasniti samim BDP-om.
- Drugim riječima, Hrvatska nema samo manji kolač od bogatijih zemalja. Problem je i u tome koliki komad tog kolača završava kod umirovljenika. Eurostatovi podaci o ukupnim izdacima za mirovine kao udjelu u BDP-u dodatno potvrđuju tu razliku, navodi Gučec iz Finaxa.
U 2023. članice EU-a su na mirovine u prosjeku trošile 12,3 % BDP-a. Italija je bila na 15,5 %, Austrija na 14,4 %, Slovenija na 9,5 %, Hrvatska na 8,8 %, Mađarska na 7,1 %, Srbija na 8,6 %, BiH na 9,6 %, Crna Gora na 7,8 %, a Albanija na 6,1% BDP-a.
- Ovdje se opet vidi ista stvar. Austrija i Italija ne izdvajaju više samo zato što su bogatije. One i veći udio svoje ekonomije usmjeravaju prema mirovinama. Naravno, ovdje nema jednostavnog čarobnog rješenja. Mirovine ovise o plaćama tijekom radnog vijeka, stažu, doprinosima, demografiji, broju zaposlenih u odnosu na broj umirovljenika, iseljavanju, radu na crno i političkim odlukama koje se gomilaju desetljećima. Mirovinski sustav nije prekidač koji se samo uključi ili isključi. Više je kao stara kuća na koju je svaka vlada dogradila po jednu sobu (a neki i kat) a rijetko se tko ozbiljno zapitao mogu li temelji sve to izdržati. No, brojke pokazuju smjer, a taj nije dobar, nastavlja Gučec.
Ako je Hrvatska po BDP-u po stanovniku na 78 % prosjeka EU, a po kupovnoj moći starosnih mirovina na oko 45 % prosjeka EU, onda problem nije samo u tome što je Hrvatska manje razvijena. Problem je i u tome kako se stvorena vrijednost pretvara u sigurnost u starosti, zaključuju iz Finaxa koji preporučuje individualni stup dobrovoljne štednje za mirovinu tijekom radnog vijeka, poput europske mirovine (PEPP) koji je svojevrsni pandan trećem mirovinskom stupu u Hrvatskoj.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
Pet minuta provjere, manje hodanja po šalterima: Evo što trebate provjeriti
Od 1. siječnja 2027. prava se ostvaruju prema podacima iz SRS-a. Provjerite ih online ili uz pomoć djelatnika u ispostavi Porezne uprave.
06:00 4 d 17.11.2026
Čvrsti i sigurni koraci: Kako sačuvati zdravlje zglobova, tetiva i hrskavice?
Zglobovima je važna svakodnevna briga, a ne tek kad zaboli. Kretanje, snaga mišića i prehrana čine razliku u očuvanju pokretljivosti.
14:07 11 d 10.11.2026
Mirovina.hr slavi 9. rođendan: Iskoristite akcijsku cijenu za godišnju pretplatu
Povodom 9. rođendana portala pripremili smo posebnu akcijsku cijenu. Cijelu godinu čitajte portal mirovina.hr bez oglasa za 29€, umjesto 89€.
11:58 33 d 19.10.2026
Razgovarali smo s voditeljicom Centra koralja: 'Koraljarstvo je oblikovalo život Zlarina'
Centar koralja čuva baštinu i doprinosi razvoju Zlarina. Koralj nije samo materijal za nakit, nego i dio identiteta otoka, kaže Katarina Gregov.
09:00 21 d 31.10.2026
Mirovine po županijama otkrivaju velike razlike: Umirovljenicima od 583 do 814 eura
Umirovljenici u 17 županija imaju mirovine ispod ukupnog prosjeka. Četiri su iznad, a primanja su najveća u Gradu Zagrebu. Najmanja su u Međimurju.
15:49 1 d 20.11.2026
Mirovina iz oba stupa: Preko 32.000 korisnika dobilo skoro 400 eura više
Više od 32.000 umirovljenika prima kombiniranu mirovinu iz oba stupa. Pritom su samo iz prvog stupa dobili u prosjeku 908,96 eura u listopadu.
13:00 1 d 20.11.2026
Hanfa testirala pucanje 'AI balona': Drugi stup bi izgubio čak 823 milijuna eura
Hanfa je simulirala pad AI dionica za 40 i ostatka tržišta SAD-a za 10 posto. Obvezni mirovinski fondovi u tom bi slučaju izgubili 823 milijuna eura.
16:33 2 d 19.11.2026
Kolika je prosječna mirovina u vašem gradu? Razlike u primanjima i 200 eura
Umirovljenici nemaju jednak životni standard i mirovine u svim krajevima Hrvatske. Najveća prosječna mirovina je u Zagrebu, a najmanja u Vukovaru.
12:50 2 d 19.11.2026
Preminuo donedavni dekan Pravnog fakulteta i kandidat za rektora, ovako je zamišljao sveučilište
Preminuo je Ivan Koprić, donedavni dekan Pravnog fakulteta u Zagrebu i kandidat za rektora na ovogodišnjim izborima.
22:00 4 h 21.11.2026
Učiteljica osmislila hit projekt, učenike potiče na čitanje: Otkriva i 5 naslova u kojima uživaju
Iz želje da učenicima ponovno približi knjigu i čitanje, Mirjana Petrunić je prije 11 godina pokrenula projekt Moja prijateljica knjiga.
09:12 17 h 21.11.2026
Novi stanovi, ali ne i novi stanari. Primjer iz Dubrovnika otkriva kako se suglasnost za turistički najam ucjenom može osigurati već pri prodaji.
10:25 16 h 21.11.2026
Mala općina prodaje čak 28 nekretnina: Rješavaju se i 6.300 kvadrata šume za 30 tisuća eura
Kupce koji planiraju gradnju vlastitog doma čeka i oslobođenje od komunalnog doprinosa. No oni se moraju obvezati na dugogodišnji život u općini.
10:15 16 h 21.11.2026