Mirovine Hrvati mirovinu koriste kraće od EU prosjeka: Podaci se ne podudaraju s onima HZMO-a

Hrvati mirovinu koriste kraće od EU prosjeka: Podaci se ne podudaraju s onima HZMO-a

Janja Pilić
Janja Pilić

25. rujan 2026.

Google Dodajte Mirovina.hr kao željeni izvor na Googleu
Hrvati mirovinu koriste kraće od EU prosjeka: Podaci se ne podudaraju s onima HZMO-a

Umirovljenici | Foto: Canva

Hrvati koriste mirovinu 16,1 godinu, a Hrvatice 19,6, prema EU podacima. Podaci HZMO-a pokazuju da ju žene primaju 26, a muškarci 19 godina.

Očekuje se da će muškarci u Europskoj uniji (EU) primati mirovinu u prosjeku 18,4 godine, u usporedbi s 21,8 godina za žene. Ove brojke temelje se na očekivanom životnom vijeku u njihovoj dobi za umirovljenje, prema podacima Eurostata i Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) iz 2024. godine. Hrvatska je u tom pogledu ispod prosjeka, s očekivanih 16,1 godina korištenja mirovine za muškarce i 19,6 godina za žene.

Starosna mirovina prima se preko dva desetljeća

Kao što vidimo, službeni podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), koji su temeljeni na stvarnim brojkama, drastično se razlikuju od onih dobivenih preko Eurostata i OECD-a. Naime, prema najnovijim podacima HZMO-a, starosna mirovina u Hrvatskoj se u prosjeku koristi oko 22 godine, o čemu smo pisali ovdje.

Žene su starosnu mirovinu koristile sedam godina dulje, točnije 26 naspram 19 godina koliko su je primali muškarci. Dakle, podaci Zavoda pokazuju razliku od skoro sedam godina više kad su u pitanju žene, odnosno razdoblje u kojem koriste mirovinu, u odnosu na podatke Eurostata i OECD-a. Kod muškaraca, podaci HZMO-a pokazuju da primaju mirovinu gotovo tri godine dulje.

Inače, među umrlima je u ovoj godini do srpnja bilo najviše korisnika starosne mirovine, njih 15.689, koji su činili skoro 70 posto preminulih umirovljenika. Premiulo je i 5.254 korisnika obiteljske mirovine, 23,24 posto ili svaki četvrti umrli, koji su je u prosjeku primali 18 godina. Među umrlima je i oko sedam posto umirovljenika u invalidskoj mirovini, njih 1.662, koji su ju u prosjeku koristili 21 godinu, od čega 20 godina za muškarce, a 23 godine za žene.

Hrvatski u europski umirovljenici žive preko 80 godina

Kad se pogledaju podaci iz 2024. godine, za muškarce koji su Hrvatskoj otišli u mirovinu sa 65 godina, očekivalo se da će živjeti još do 81,1 godine. Za usporedbu, na razini EU, muškarci su 2024. godine u mirovinu odlazili sa 64,7 godina, nakon čega se očekivalo da će živjeti do 83,1 godine, izvještava Servet Yanatma u analizi za Euronews Business.

Ako se gleda prosjek EU, muškarci iz Hrvatske u mirovinu su odlazili kasnije, a žene ranije, ali i jedni i drugi bi preminuli prije prosječnog stanovnika EU. Kad su u pitanju žene, one su u starosnu mirovinu u Hrvatskoj 2024. godine išle sa 63,5 godina, a očekivalo se da će poživjeti još do 83,1 godine. Unutar EU, žene su u mirovinu išle sa 64 godine, uz očekivani životni vijek do 85,8 godina.

Prosječna dob hrvatskih umirovljenika je 73 godine

Inače, u Hrvatskoj je prosječna dob korisnika starosne mirovine prema Zakonu o mirovinskom osiguranju (ZOMO) 73 godine i devet mjeseci. Kod muškaraca, ta dob ostaje ista dok su žene u prosjeku starije za mjesec dana, odnosno imaju 73 godine i deset mjeseci, prema posljednjim podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) za isplatu u srpnju.

Primatelji mirovine od 65 do 69 godina, kojih ima 251.688, odnosno 115.200 muškaraca i 136.488 žena, druga su najmnogobrojnija dobna skupina među umirovljenicima. Njihov broj raste s godinama pa je najviše primatelja mirovine prema općim propisima u dobi od 70 do 74 godine, točnije njih 275.470. Među njima je 128.868 muškaraca i 146.602 žena. To je ujedno i najmnogobrojnija dobna skupina kad su u pitanju oba spola.

Preko 125.000 umirovljenika starije je od 85

Broj pada što su umirovljenici stariji, točnije u skupini od 75 do 79 godina silazi na 217.011 umirovljenika, od čega je 94.792 muškaraca i 122.219 žena. U dobi od 80 do 84 godine ih je 130.542, 52.088 muškaraca i 78.454 žena, koje opet brojčano prevladavaju.

Trenutačno, 125.814 korisnika starijih od 85 godina prima mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju (ZOMO), prema posljednjim podacima HZMO-a. Među njima je 43.252 muškaraca i 82.562 žena, gotovo dvostruko više. U tu skupinu ubrajaju se i tri umirovljenika koji najdulje primaju mirovinu iz prvog stupa, a imaju preko 90 godina, o čemu smo pisali ovdje.

Neki Europljani primaju mirovinu kraće od 15 godina

Vezano uz ostatak Europe u 2024. godini, za muškarce se očekivani broj godina primanja mirovine kretao od 14,7 godina u Bugarskoj i Mađarskoj do 27,3 godine u Turskoj. Luksemburg je imao najduže razdoblje unutar EU-a kad su u pitanju muškarci za koje se očekivalo da će primati mirovinu 22 godine.

Njemački muškarci koristili bi mirovinu 17,3 godina, što je 1,1 godina ispod prosjeka EU-a. Te brojke pokazuju da je Njemačka imala najmanje godina korištenja mirovine u usporedbi s velikim gospodarstvima. Točnije, našla se u značajnom jazu u odnosu na Francusku, Italiju i Španjolsku, gdje je očekivano razdoblje korištenja mirovine kod muškaraca trajalo 20,7, 19,9 i 19,8 godina.

Turkinje koriste mirovinu skoro 35 godina

Za žene se godine primanja mirovine kreću od 18,6 u Mađarskoj do 34,5 u Turskoj, a unutar EU je na vrhuncu Luksemburg, gdje žene primaju mirovinu dulje od 25 godina. Među ženama, kad se gledaju jake ekonomije, Njemačka je opet ispod razine EU s 20,3 godine primanja, ali tu je i Ujedinjeno Kraljevstvo (UK) s 21 godinom.

Važno je napomenuti da je kod podataka iz 2024. godine Turska iznimka među 32 europske zemlje. Naime, ondje je trenutačna dob za umirovljenje 52 godine za muškarce i 49 godina za žene. Osim u Turskoj, dob za umirovljenje kreće se od 62 do 67 godina za muškarce i od 60 do 67 godina za žene u ostalim promatranim zemljama.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.