Ljubičić o rodnom jazu u plaćama i mirovinama: 'Žene su većina u potplaćenim sektorima'

Žene diljem svijeta, ali i u Hrvatskoj, u prosjeku i dalje imaju manje plaće od muškaraca za isti ili jednakovrijedan rad. Rodni jaz u plaćama iznosi 3,7 posto, prema podatcima Državnog zavoda za statistiku (DZS) o prosječnim bruto plaćama iz 2025. Što se tiče mirovina, rodni jaz je još veći, iznosi 17 posto, rekla nam je pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić povodom Međunarodnog dana jednakih plaća koji se obilježava na današnji dan, 18. rujna.

'Rodni jaz u mirovinama zadržan na 17 posto'

Prosječna bruto plaća muškaraca lani je iznosila 2.051 eura, dok je prosječna plaća žena bila 1.975 eura. U odnosu na prethodne godine nastavljen je trend blagog smanjenja rodnog jaza u plaćama, pojasnila je pravobraniteljica Ljubičić, za 0,2 posto u odnosu na 2024., koji se bilježi od 2020. godine. 

– Značajno je da se rodni jaz u plaćama smanjuje i u nekim djelatnostima s ukorijenjenim visokim jazom u plaćama koji je posljedica vertikalne segregacije, poput financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja te obrazovanja, međutim, u određenim djelatnostima rodni jaz je i dalje izrazito visok i relativno nepromijenjen, poput djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi koja je s 23,3 posto djelatnost s najvećim rodnim jazom u plaćama u Hrvatskoj, istaknula je pravobraniteljica za ravnopravnost spolova.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Uz vidljiv određeni napredak u poboljšanju položaja žena u području zapošljavanja i rada, ističe pravobraniteljica Ljubičić, ipak najviše pažnje i sve više zabrinutosti izaziva sve teži ekonomski položaj umirovljenica, ali i umirovljenika. Žene imaju 25 posto nižu mirovinu od muškaraca, što je prosjek Europske unije, o čemu čitajte ovdje.

– Premda je rodni jaz u mirovinama zadržan na 17 posto, analize upućuju da korekcije primanja po osnovi mirovina nisu ni približno u korelaciji s ogromnim porastom troškova života uslijed kojeg se prag rizika od siromaštva za jednočlano kućanstvo u 2024., povećao na 7.407 eura na godinu. Razlika između prosječne mirovine žena od 506 eura i praga rizika od siromaštva preračunatog na mjesečni iznos od 617 eura povećala se s 44 eura na 111 eura. Prosječna mirovina muškaraca je na mjesečnoj razini sedam eura niža od praga siromaštva. Podaci DZS-a iz 2024., ukazuju da je 40,1 posto žena i 32,7 posto muškaraca u dobi od 65 i više godina u riziku od siromaštva. Najnoviji podaci pokazuju da su umirovljenici, a osobito umirovljenice posebna ranjiva skupina kojoj je nužno hitno posvetiti mjere poboljšanja ekonomskog položaja, kazala je i dodala kako je i u ranijim izvješćima već davala preporuku za poduzimanje mjera ekonomskog jačanja položaja umirovljenika u cilju smanjenja rizika od siromaštva i smanjenja rodnog jaza u mirovinama.

'Žene čine većinu nezaposlenih, većinu u potplaćenim sektorima...'

Pravobraniteljica Ljubičić svojim radom, ali i godišnjim izvješćima o radu neprestano ukazuje kako se od žena i dalje očekuje da budu te koje će uspješno balansirati između izazova prisutnih u poslovnom okruženju i svakodnevnih zadaća vezanih uz privatni i obiteljski život. Prema čvrsto uvriježenom tradicijskom obrascu, u svakodnevnom životu teret obaveza prema djeci i kućanstvu još uvijek velikom većinom snose žene, objašnjava, a pritom je, nažalost, prevladavajući stav da bi tako trebalo i biti.

– Upravo životna dob i majčinstvo i nadalje ostaju glavne prepreke rodne diskriminacije žena na tržištu rada. U hrvatskom društvu žene se u manjoj mjeri zapošljavaju u odnosu na muškarce, čine većinu nezaposlenih, većinu u potplaćenim sektorima, većinu žrtava spolnog uznemiravanja na radnom mjestu, većinu osoba podzastupljenog spola na visokim pozicijama poslovnog odlučivanja, nailaze na 'stakleni strop', nemaju jednake mogućnosti za napredovanje te imaju prosječno niže plaće i mirovine, rekla je pravobraniteljica i istaknula kako očevi kod nas još uvijek u dovoljnoj mjeri ne koriste prava iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora, lani ih je bilo samo 4,5 posto, dok je situacija po pitanju očinskog dopusta, prava uvedenog 2022. godine, ipak bolja.

Uloga poslodavaca u omogućavanju i poticanju usklađivanja poslovnog i privatnog života jedna je od ključnih za zaposlene roditelje, uz uvođenje fleksibilnih radnih uvjeta te razvoj odgovarajućih i dostupnih usluga skrbi za djecu i starije članove obitelji, istaknula je pravobraniteljica Ljubičić, te prije svega aktivno uključivanje muškaraca kao ravnopravnih roditelja i članova obitelji.

– Iako se društvena očekivanja mijenjaju, do toga dolazi sporo te Pravobraniteljica kontinuirano ističe nužnost značajnijeg angažmana svih dionika, kako bi se kroz međuresorski pristup kreirale politike i strategije te doprinijelo osvještavanju poslodavaca i šire javnosti o značaju usklađivanja poslovnog i privatnog života za ravnopravnost spolova, a posljedično potaknuo i društveni i ekonomski razvoj te angažirano sudjelovanje muškaraca u obiteljskom životu, naglasila je.

Minimalni zahtjevi za jednake plaće muškaraca i žena

Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća od 10. svibnja 2023. o jačanju primjene načela jednakih plaća muškaraca i žena za jednak rad ili rad jednake vrijednosti putem transparentnosti plaća i mehanizama izvršenja u svojim uvodnim odredbama ističe kako opći nedostatak transparentnosti u vezi s platnim razredima unutar organizacija doprinosi situaciji u kojoj rodno uvjetovana diskriminacija u pogledu plaće i rodne predrasude mogu ostati neotkrivene ili u kojoj ih je, pojašnjava pravobraniteljica Ljubičić, kada se na njih sumnja, teško dokazati, o čemu smo pisali i ovdje.

– Stoga su potrebne obvezujuće mjere kako bi se povećala transparentnost plaća, kako bi se organizacije potaknule na preispitivanje platnih struktura radi osiguranja jednake plaće žena i muškaraca koji obavljaju jednak rad ili rad jednake vrijednosti te kako bi se žrtvama diskriminacije omogućilo ostvarivanje njihovog prava na jednaku plaću. Direktivom se utvrđuju minimalni zahtjevi za jačanje primjene načela jednake plaće muškaraca i žena za jednak rad ili rad jednake vrijednosti, odnosno takozvano 'načelo jednake plaće'. Temeljni zahtjev Direktive jest da poslodavci u javnom i privatnom sektoru imaju platne strukture kojima se osigurava jednaka plaća za jednak rad ili rad jednake vrijednosti. Pored analitičkih alata, radnici će imati pravo na informacije u pisanoj formi o svojem pojedinačnom platnom razredu i prosječnim platnim razredima, raščlanjene po spolu, za kategorije zaposlenih koji obavljaju jednak rad kao i oni ili rad jednake vrijednosti, objasnila je.

Rodna razlika neće smjeti prelaziti pet posto

Direktiva od država članica zahtijeva uspostavu mehanizama transparentnosti već u fazi prije samog zasnivanja radnog odnosa, pa će i kandidati i kandidatkinje za zapošljavanje imati pravo od potencijalnog poslodavca dobiti informacije o početnoj plaći ili rasponu plaće za radno mjesto za koje se prijavljuju, utvrđenih na temelju objektivnih, rodno neutralnih kriterija te relevantnim odredbama eventualnog kolektivnog ugovora koje poslodavac primjenjuje u vezi s tim radnim mjestom. Pritom, kaže Ljubičić, poslodavac neće smjeti ispitivati kandidate o plaćama u okviru trenutačnih ili prethodnih radnih odnosa.

– Specifičan nadzor se uspostavlja nad poslodavcima sa 100 i više zaposlenih osoba koji će biti obvezni nadzornom tijelu dostavljati značajnu strukturu podataka o razlici u plaći na temelju spola prema različitim kategorijama, što će omogućiti dubinsku analizu stanja i uzroka rodnog jaza u plaćama. U slučaju razlike u prosječnom platnom razredu muškaraca i žena od najmanje pet posto koju nije moguće obrazložiti na temelju objektivnih i rodno neutralnih kriterija ili ta razlika nije otklonjena u određenom roku, poslodavac će biti u obvezi provesti zajedničku procjenu plaća kako bi se utvrdile, ispravile i spriječile razlike u plaćama muškaraca i žena. Direktiva bi svakako trebala doprinijeti daljnjem poboljšanju ravnopravnosti spolova u ovom području, zaključila je pravobraniteljica Ljubičić.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.