Planirajte mirovinu na vrijeme: Ove tri greške bi vas mogle skupo koštati

Građani najčešće promišljaju o mirovini svega nekoliko godina prije nego što u nju odu. Stručnjaci tvrde da je to kasno, pod pretpostavkom da želimo imati što veće prihode u starosti. Analitičar Emilio Gučec iz Finaxa navodi tri najčešće greške kod planiranja mirovina. Kada i koliko štedjeti kako bi nam iznos mirovine bio jedna plaći, pročitajte ovdje. 

Vrijeme početka štednje važnije je od iznosa

Odgađanje dobrovoljne mirovinske štednje, oslanjanje na državnu mirovinu i ne predviđanje zdravstvenih troškova u starijoj dobi tri su najčešće greške koje radimo tijekom radnog vijeka, a odražavaju se na iznos prihoda u starosti. Prema istraživanju Insurance Europe iz 2025. godine, čak 41 % Europljana ne štedi dodatno za mirovinu. Istovremeno, samo 42 % građana Europske unije vjeruje da će imati dovoljno novca za ugodan život nakon prestanka rada.

Kod štednje za mirovinu vrijeme je važnije od iznosa. Novac koji danas uložite ima više vremena za rast kroz složeni kamatni rast, smatra Finaxov analitičar. 

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

- Osoba koja ulaže 200 eura mjesečno od 25. godine, uz prosječan realni godišnji prinos od 6 posto, do 65. godine može prikupiti oko 400.000 eura. Ako ista osoba počne tek s 40 godina, uz isti iznos i isti prinos, imat će približno 140.000 eura. Razlika iznosi čak 260.000 eura. Ne zato što je ulagala manje, nego zato što je čekala 15 godina dulje. Ne morate početi s velikim iznosom. I 50 eura mjesečno može napraviti veliku razliku ako počnete dovoljno rano. Najvažniji korak nije povećati štednju, nego krenuti, poručuje Emilio Gučec.

Državne mirovine pod sve većim pritiskom 

Kada je riječ o oslanjanju samo na državnu mirovinu, najveći je problem starenje stanovništva, zbog čega broj umirovljenika raste brže od broja ljudi koji rade i uplaćuju doprinose. Mirovinski sustavi zbog toga su pod pritiskom, zbog čega se očekuje i sve dulji radni vijek. Prema projekcijama Europske komisije, u većini država članica dob za odlazak u mirovinu porast će s današnjih 65 godina na približno 67 godina do 2070. Unatoč tomu, buduće će mirovine sve teže održavati životni standard na koji su ljudi navikli tijekom radnog vijeka.

- U mnogim europskim zemljama mirovinski prihodi znatno su niži od primanja koja su građani imali dok su radili. Posebno su pogođene žene, koje u prosjeku primaju oko 25 % nižu mirovinu od muškaraca. Istovremeno, gotovo polovica žena u jednom nedavnom istraživanju nije imala nikakav oblik dodatne mirovinske štednje. Državna mirovina može pokriti osnove, ali za mnoge neće biti dovoljna za život kakav žele. Zato na državnu mirovinu gledajte kao na temelj kuće, a ne kao na cijelu kuću, poručuje Gučec. 

Neplanirani zdravstveni troškovi opterećuju budžet  

Isto tako, ljudi rijetko razmišljaju o tome koliko bi ih jednog dana mogli stajati lijekovi, terapije, rehabilitacija, stomatološki zahvati ili dugotrajnija njega.  Problem je što ti troškovi s godinama ne samo da rastu, nego su i nepredvidivi. Jedan ozbiljniji zdravstveni problem može u kratkom roku potrošiti novac koji ste godinama odvajali za mirovinu.

- Mnogi pažljivo računaju troškove stanovanja, hrane i slobodnog vremena, ali zaboravljaju da će zdravlje vjerojatno postati jedna od najvećih stavki budžeta u starijoj dobi. Zbog toga često podcjenjuju koliko će im novca zaista trebati. Paradoks je da oni koji na vrijeme ne planiraju zdravstvene troškove često završe u situaciji da biraju između liječenja i drugih osnovnih životnih potreba. Nitko ne bi trebao donositi takve odluke u svojim 70-im ili 80-im godinama, kaže Emilio Gučec iz Finaxa koji nudi model štednje kroz europsku mirovinu. Kako im se kreću prinosi koji su u padu, pisali smo ovdje. 

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.