Najniža mirovina sve izgledniji scenarij: Povećati je možete na dva načina

Srpanjskim usklađivanjem porasla je i vrijednost najniže mirovine po godini staža. Najniža mirovina sudbina je skoro svakog trećeg umirovljenika, o čemu smo pisali ovdje. Korisnika je čak 62.000 više nego prije pet godina, a preživljavaju od prosječnih oko 455 eura, što je 23 eura više nego prije indeksacije od 5,4 posto s isplatom u rujnu. 

Konačno će prijeći 500 eura u prosjeku 

Korisnika najniže mirovine je gotovo 333.000 prema općim propisima, a do isplate posljednjeg usklađivanja prosječna mirovina iznosila im je 431 euro. Stavimo li na stranu isplate prema međunarodnim ugovorima, najnižu mirovinu prima 280.350 umirovljenika. Riječ je o 30 posto ukupnog broja korisnika kojih je manje od milijun, bez inozemnih mirovina. Prosječna mirovina prije usklađivanja im je bila 477 eura, a sada će konačno prijeći 500 eura, premda za svega dva eura. 

Korisnika najniže mirovine je sve više zato što sve više radnika s plaćama zaostaje za onom prosječnom. Za očekivati je da će se broj i dalje povećavati, tim više jer poslodavci već godinama provode praksu neoporezivih davanja koja povećavaju neto iznos plaće, ali ne ulaze u obračun za uplatu mirovinskih doprinosa. Kada je riječ pak o godinama staža, ovi korisnici imaju u prosjeku svega oko tri godine staža manje. 

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Za 40 godina staža 663 eura 

Najniža mirovina računa se samo kao umnožak godina staža i vrijednosti najniže mirovine. Najniža mirovina određuje se za svaku godinu mirovinskog staža u visini 106% aktualne vrijednosti mirovine, a koja je sada 15,64 eura. Plaće su iz izračuna izbačene, jer bi u tom slučaju ove mirovine bile niže od zakonom zajamčene najniže mirovine. Konkretno, riječ je o 132 eura nižim mirovinama kada bi se one računale i prema stažu i prema plaćama pa bi tako u prosjeku iznosile 345 eura, pokazuju podaci HZMO-a. Tako najniže mirovine služe kao svojevrsni zaštitni mehanizam građana od siromaštva u starosti.

Vrijednost najniže mirovine mijenja se dvaput godišnje, nakon svakog usklađivanja, a trenutačno po godini staža iznosi 16,58 eura. Za minimalnih 15 godina staža umirovljenik može računati tako na zajamčenih 248,7 eura. Za 20 godina iznos se penje na 331,6 eura, a za 25 godina 414,5 eura. Ako ste radili 30 godina, najniža mirovina vam ne može sada biti ispod 497,4 eura. Za 35 godina staža najniža mirovina iznosi 580,3 eura, a za 40 godina 663,2 eura. 

Staž za majke i bonifikacija povećavaju najnižu mirovinu 

Najniža mirovina povećati se može primjenom staža za majke koji za umirovljene od srpnja 2025. godine pa nadalje iznosi 12 mjeseci za svako dijete. Umirovljenice od siječnja 2019. dobivale su samo šest mjeseci za svako dijete. U slučaju jednog djeteta, bilo je moguće da se staž za majke ne primijeni u izračunu najniže mirovine, jer se ona računa samo za pune godine staža, o čemu smo pisali ovdje. Isto tako, najniža mirovina može se povećati kroz dulji rad, odnosno bonifikaciju od 0,45 posto više za svaki mjesec rada nakon stečenih uvjeta za starosnu mirovinu, o čemu čitajte ovdje. 

Korisnici nemaju pravno na dodatak na mirovinu od 27 posto. Naime, ako je mirovina izračunata na temelju staža i plaća, s dodatkom od 27 posto, niža od zakonom propisane najniže mirovine, osiguranik će dobiti najnižu mirovinu, o čemu čitajte ovdje. Isto tako, u slučaju najniže mirovine novi umirovljenici nemaju pravo ni na jednokratnu isplatu do 20 posto novčanih sredstava ušteđenih u drugom mirovinskom stupu, jer je uvjet da osnovna mirovina iz prvog stupa mora biti veća od najniže mirovine. 

Već se dulje vrijeme u javnosti raspravlja o novom modelu najnižih mirovina. Hrvatska stranka umirovljenika tako je u ožujku ove godine najavila da će Vlada uvesti minimalne mirovine koje bi trebale biti veće od onih najnižih. Saborski zastupnik iz redova HSU-a, Veselko Gabričević rekao je da bi iznos takve mirovine trebao biti poznat već ove godine, o čemu smo pisali ovdje. Ipak, Marinko Lukenda kasnije je za naš portal na neki način opovrgnuo ovu najavu, a razgovor s novim predsjednikom HSU-a možete pročitati ovdje. 

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.