Rupa u mirovinskom sustavu: Bez pomoći države, mirovine bi bile i do 40 posto manje

Mirovinski sustav u Hrvatskoj već je desetljećima u problemima, prije svega zbog nepovoljnog odnosa broja radnika i umirovljenika. Premali broj radnika u odnosu na broj umirovljenika, čini uplate nedostatnima za isplatu mirovina. Bez pomoći države koja uplatama iz proračuna nadomješta tu razliku, mirovine bi bile i do 40 posto manje.

Već se godinama, ako ne i desetljećima, upozorava na probleme u mirovinskom sustavu. Hrvatska, kao i mnoge druge zemlje, ima javni mirovinski sustav koji se bazira na solidarnosti između radnika i umirovljenika.

No, da bi takav sustav mogao funkcionirati i umirovljenicima osiguravati primjerene mirovine, potrebno je imati nekoliko puta veći broj radnika nego umirovljenika. U Hrvatskoj to već dugo nije slučaj.

Loša demografska kretanja, sve manji broj djece, kao i iseljavanje, doveli su do toga da se u jednom trenutku broj radnika i umirovljenika gotovo izjednačio. Posljednjih se godina situacija ipak, donekle poboljšala, ali su brojke još uvijek daleko od zadovoljavajućih.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Nepovoljan omjer radnika i umirovljenika

Omjer radnika i umirovljenika je takav da se doprinosima za mirovinsko osiguranje pokriva tek dio troškova mirovina, dok se ostatak potrebnog iznosa dolazi direktno iz državne blagajne.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), u prosincu 2024. godine omjer radnika i umirovljenika iznosio je 1,39. Odnosno, mirovinsko osiguranje uplaćivalo je oko 1,7 milijuna radnika za oko 1,2 milijuna umirovljenika.

Prije desetak godina te brojke bile su još i lošije te je, na primjer, omjer radnika i umirovljenika 2014. godine bio 1,14. Tada se broj umirovljenika i radnika skoro izjednačio. Odnos radnika i umirovljenika varira među županijama, o čemu smo detaljno pisali ovdje.

Ipak, posljednjih godina došlo je do rasta zaposlenosti, a jednim dijelom se broj zaposlenih povećao i uvozom radne snage. U prosincu 2024. HZMO je u evidenciji imao 1.227.302 umirovljenika, čija je prosječna mirovina iznosila 554,40 eura.

Financiranje mirovina i proračunska rupa

Iz financijskih podataka HZMO-a vidljivo je kolika je „rupa“ u njihovom proračunu. HZMO je za mirovine prošle godine isplatio oko 8,37 milijardi eura. No, od doprinosa je stiglo tek oko 5 milijardi eura, što znači da oko 35-40 posto financiranja stiže iz državnog proračuna. Za toliko bi otprilike i mirovine bile manje, u slučaju kada ne bi bilo te „pomoći“. Na primjer, spomenuta prosječna mirovina od oko 554 eura pala bi na 332 eura. Znači za oko 222 eura.

HZMO je objavio i planove za ovu i sljedeće dvije godine. Očekuju da će im ove godine priodi premašiti oko devet milijardi eura. Prema planu, prihodi od doprinosa trebali bi porasti za oko 500 milijuna eura, što znači da očekuju daljnji rast zaposlenosti i plaća. I sljedeće godine očekuju rast prihoda koji bi trebali premašiti 9,5 milijardi eura, Također, očekuju da će se prihodi od doprinosa približiti brojci od šest milijardi eura. Konačno, 2027. planiraju da će ukupni prihodi premašiti 10 milijardi eura, a prihodi od doprinosa biti na razini od oko 6,2 milijarde eura.

Kako popraviti mirovinski sustav?

Dio (stručne) javnosti smatra da je Hrvatska napravila pogrešku kada je krenula u reformu mirovinskog sustava koji se bazira na dva, odnosno tri „stupa“ mirovinske štednje. Odnosno, da je uz uplatu mirovinskog doprinosa u „prvi stup“, odnosno u državni solidarni sustav, omogućena i individualna štednja u „drugom stupu“. Smatraju da se time smanjio dotok novca u solidarni sustav i da su time i država, a onda i umirovljenici oštećeni.

S druge strane, dio javnosti smatra da bi se, s obzirom na loša demografska kretanja trebalo učiniti upravo suprotno – jačati individualnu štednju i drugom i trećem „stupu“, povećati ta izdvajanja, kako bi se budućim umirovljenicima omogućilo da sami uštede dovoljno novca za svoju mirovinu, i da za 20, 30 ili 40 godina ne ovise o državnoj pomoći i demografskoj slici kakva će tada biti aktualna.

Učlanite se u mirovina.hr Viber grupu i budite u toku sa svim najbitnijim vijestima za umirovljenike. Pridružiti se možete klikom na link.