Umirovljenici koji rade kao njegovatelji: 'Unose zrelost, strpljenje i toplinu'
Neki umirovljenici odlučuju se raditi kao njegovatelji. Većinom su zaposleni na pola radnog vremena, a u radu se ističu svojim životnim iskustvom.
09:58 5 h 22.03.2026

Ilustracija: Mirovina.hr
Hrvatska je zauzela 19. mjesto na prošlogodišnjoj ljestvici Mercer CFA Institute Global Pension Indexa, s ukupnom ocjenom 67,2. To je svrstava u razred B, među zemlje koje imaju dobru strukturu mirovinskog sustava s brojnim pozitivnim karakteristikama, ali i značajnim prostorom za poboljšanje. U istoj su kategoriji i Njemačka, Francuska, Irska, Kanada i Čile.
Na samom vrhu ljestvice nalaze se Nizozemska, Island, Danska i Izrael, čiji su sustavi ocijenjeni najvišom ocjenom – A. Prema metodologiji indeksa, riječ je o sustavima koji pružaju izdašne i stabilne mirovine, imaju dugoročnu održivost i visok stupanj povjerenja korisnika.
Svi analizirani sustavi ocjenjuju se kroz tri dimenzije: primjerenost, održivost i integritet. Primjerenost, koja nosi 40 posto ukupne ocjene, procjenjuje visinu i strukturu mirovina, a ključan pokazatelj u toj kategoriji je tzv. zamjenska stopa – udio mirovine u odnosu na zadnju plaću prije umirovljenja. Što je zamjenska stopa viša, to se smatra da sustav bolje „zamjenjuje“ dohodak iz rada i omogućuje umirovljenicima očuvanje životnog standarda. Održivost, koja čini 35 posto ocjene, odnosi se na dugoročnu fiskalnu i demografsku stabilnost sustava, dok integritet, s udjelom od 25 posto, mjeri kvalitetu upravljanja, regulacije i transparentnosti.
U te tri dimenzije Hrvatska je najbolje ocijenjena po pitanju integriteta, s rezultatom od 81,7, što pokazuje da zakonski okvir i regulacija sustava funkcioniraju dobro. Primjerenost je ocijenjena sa 66,8, dijelom zahvaljujući novim podacima OECD-a o zamjenskim stopama koji su ove godine ažurirani. Najniža ocjena odnosi se na održivost – 57,4, što odražava izazove s kojima se Hrvatska suočava zbog nepovoljnog omjera zaposlenih i umirovljenika te starenja stanovništva, o čemu više možete pročitati ovdje.
Unatoč relativno dobrom međunarodnom plasmanu, za prosječnog hrvatskog umirovljenika ove brojke teško se mogu povezati sa stvarnošću. S prosječnom mirovinom od 55 eura i cijenama koje kontinuirano rastu, mnogi jedva podmiruju osnovne životne potrebe. Iako indeks mjeri relativne pokazatelje i uspoređuje zemlje prema strukturi sustava, on ne uzima izravno u obzir apsolutnu vrijednost mirovina niti lokalne troškove života, zbog čega je slika o “dobrom položaju” Hrvatske uvrštavanjem među gornju trećinu ipak relativna.

Pet najboljih sustava i Hrvatska na 19. mjestu Izvor: Mirovina.hr
Prema autorima izvješća, hrvatski mirovinski sustav bi mogao dodatno napredovati ako bi se povećala razina minimalne potpore za najsiromašnije starije osobe te povećali doprinosi u kapitalizirane privatne mirovinske fondove. Takve mjere bi pridonijele većoj primjerenosti i dugoročnoj održivosti sustava.
Zemlje s najvišim ocjenama, poput Nizozemske ili Islanda, zajednički imaju niz karakteristika koje se vežu uz stabilne i učinkovite sustave. One osiguravaju državnu mirovinu koja doseže barem četvrtinu prosječne plaće, imaju ukupnu zamjensku stopu iz javnih i privatnih izvora iznad 65 posto, pokrivaju više od 80 posto radno sposobnog stanovništva privatnim mirovinskim planovima, a imovina njihovih mirovinskih fondova prelazi 100 posto bruto domaćeg proizvoda. Uz to, njihovi sustavi temelje se na snažnoj regulaciji i dobrom upravljanju, što dodatno jača povjerenje građana.
Iako izvješće potvrđuje da hrvatski mirovinski sustav ima čvrstu regulatornu osnovu i solidnu strukturu, mnogim umirovljenicima to ne znači previše. Za istinski održiv i pravedan sustav, potreban je nastavak reformi koje će usmjeriti sustav prema većoj fiskalnoj otpornosti što će dati stvarnu sigurnost u starosti.
Učlanite se u mirovina.hr Viber grupu i budite u toku sa svim najbitnijim vijestima za umirovljenike. Pridružiti se možete klikom na link.
Mladi o mirovinama: Otkrili su nam na što bi potrošili jednokratnu isplatu iz II. stupa
Mladi bi jednokratnu isplatu iz II. mirovinskog stupa uložili u nešto dugoročno, poput kućanskih aparata, ili dali svojim unucima. Neki bi i putovali.
09:58 5 h 22.03.2026
Invalidske mirovine: Rasle su 80 posto, a od 2020. ih je čak 40.000 manje
Invalidske mirovine ostvaruje više od 157.000 umirovljenika. U prosjeku su rasle za oko 80 posto, a korisnika je od 2020. godine čak 40.000 manje.
09:19 1 d 21.03.2026
Rast mirovina kasni za rastom plaća: Realna vrijednost primanja umirovljenika u padu
Prosječna plaća premašila je 1.500 eura pa mirovine, iako rastu, kasne za primanjima radnika. Udio prosječne mirovine u plaći sada je oko 46 posto.
16:16 1 d 20.03.2026
Minimalne mirovine isplaćuju se i danas: Veće su 60 posto od najnižih, evo tko ih dobiva
Minimalne mirovine vraćaju se u mirovinski sustav, kako je najavio HSU. Ukinute su 1999., ali isplaćuju se i danas za više od 7.000 umirovljenika.
12:54 2 d 20.03.2026