Uskoro povoljnije mirovine iz drugog stupa? Razmatra se mogućnost promjene načina usklađivanja

Iako su se mirovinski fondovi oporavili od prošlogodišnjih gubitaka, regulatori su svjesni kako mirovine iz njih nisu dostatne. Navodno su u pripremi izmjene triju zakona kojima bi se u mirovine iz drugog stupa mogla uvesti formula usklađivanja koja se koristi u prvom stupu. Uz to, predviđeno je i širenje ulagačkih mogućnosti fondova, ali u kojem opsegu tek treba vidjeti.

Prošla je godina po rezultatima bila druga najgora u 21 godinu rada mirovinskih fondova. No, za razliku od 2008. kad im je trebalo dvije godine za oporavak, mirovinski fondovi su se u većem dijelu oporavili u svega šest mjeseci, što pokazuje i mjesečno izvješće HANFA-e za lipanj, koje možete pročitati ovdje.

Šef te Agencije, Ante Žigman, još je početkom srpnja ustvrdio da su fondovi “pokazali otpornost”, uz to dodajući da su u drugim zemljama imali i puno veće minuse. No, također, istaknuo je da su mirovine iz drugog stupa povoljne za “mali i ekskluzivan krug ljudi”.

To pokazuju i podaci prema kojima većina ljudi, čak i oni s iznadprosječnim plaćama, radije biraju povratak u prvi stup, negoli isplatu kombinirane mirovine. Tako su u lipnju po zatvaranju osobnih računa mirovinski fondovi svojim članovima isplatili 31 milijun eura.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Gubici zbog krize

Kako piše novinarka Poslovnog dnevnika, Jadranka Dozan, tomu je prethodilo više uzroka. U posljednje dvije godine inflacija je bila visoka, pa je i logično da je usklađivanje mirovine iz prvog stupa, po formuli 70:30 u korist većeg rasta plaća ili inflacije, nešto povoljnije od usklađivanja po 100-postotnom indeksu rasta cijena, kako se to čini u drugom stupu, jer u obzir ipak uzima i rast plaća. Postoje procjene koje govore da bi mirovine iz prvog stupa mogle biti veće i za više od osam posto, o čemu možete čitati ovdje.

Onima koji su nedavno otišli u mirovinu, pad vrijednosti obračunskih jedinica donio je gubitke, iako je kategorija C nešto konzervativnija od ostalih, što znači da ulagački okvir nastoji izbjeći rizično trgovanje. Ipak, ova se kategorija najsporije oporavlja od svih te je u plusu svega 1,2 posto. Uz to, oni koji su sad otišli u mirovinu, u drugi stup su uplaćivali samo pola, a ne čitav svoj radni vijek, zbog čega upravitelji obveznim mirovinskim fondovima ističu da su mirovine iz drugog stupa isplative samo ako se u fondove uplaćivalo 40 godina, jer im treba dati vremena za kapitaliziranje doprinosa.

Usklađivanje kao u prvom stupu?

No, da su svjesni da mirovine iz drugog stupa nisu gotovo nikome povoljne, pokazuju i povoljniji cjenici mirovinskih osiguravajućih društava, ali i izmjene triju zakona koji reguliraju mirovinske fondove i društva, a na kojima se radi još od prošle jeseni.

Mirovinski fondovi svakako su zainteresirani za liberalizaciju ulagačkih pravila. Spominjalo se ulaganje i u nekretnine, a Žigman je poručio kako se fondovi okreću ulaganjima vezanima uz zelenu tranziciju. Članovima fondova je svakako zanimljive kako će im se povećati mirovine iz drugog stupa.

Ministarstvo rada i mirovinskog sustava navodno razmatra promjenu formule usklađivanja i za mirovine koje se isplaćuju preko MOD-ova. Što se, pak, tiče liberalizacije ulagačkog okvira, zaista se ide u smjeru ulaganja u zeleno i održivo, a puštene su i vrlo oprezne najave potencijalne liberalizacije trenutno postavljenih limita.

Iščekivanje do jeseni

Što će od toga biti uvršteno u izmijenjene zakonske propise bit će poznato najesen. Dotad, vrijedi podsjetiti da su se lani predlagala ulaganja u nekretnine, neuvrštene hipotekarne obveznice i prenosive vlasničke vrijednosne papire. Ideja je bila da za te “alternativne klase mirovine” u kategoriji A limit bude 20 posto, a u kategoriji B, koja je i najveća po broju članova – 15 posto. Slična je ideja postojala i za treći stup, odnosno dobrovoljne mirovinske fondove.

Predviđeno je bilo i povećanje izloženosti fondova jednom izdavatelju financijske imovine na najviše pet posto neto vrijednosti imovine fonda. No, zasad nije poznato hoće li to biti uvršteno u nove izmjene i dopune zakona o fondovima. Isto je i s postupnim ukidanjem ulaznih naknada za MOD-ove i smanjenje upravljačkih naknada na 0,25 posto do 2027. godine.

Uz to, bilo je predloženo i da članovi fondova mogu promijeniti kategoriju ili prijeći u drugi fond bilo kada, a ne samo u mjesecu rođenja. Starijim članovima trebalo je biti omogućeno da od Regosa zatraže da ih ne prebacuje po automatizmu u kategoriju C.