Kako povećati mirovine iz drugog stupa? Ekonomski analitičar podsjetio na neke već zaboravljene ideje

Već se neko vrijeme raspravlja o tome kako povećati mirovine iz drugog stupa i mirovinsku štednju učiniti isplativijom. Ekonomski analitičar i predsjednik Udruge članova obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova, Andrej Grubišić ponovio je zahtjeve koje je ta udruga plasirala još 2019. godine, očekujući da će oni biti primijenjeni u najavljenim izmjenama i dopunama triju zakona o mirovinskim fondovima.

Mirovinski su fondovi u prvih šest mjeseci ove godine uspjeli nadoknaditi sve izgubljene prihode uzrokovane lanjskom krizom, podcrtao je predsjednik HANFA-e, Ante Žigman prije desetak dana. No, istaknuo je kako je cilj da drugi stup, iako je u Hrvatskoj prisutan već 21 godinu, “ne ispadne nepovoljan svima, osim za mali i ekskluzivan krug ljudi”, prisnaživši da na tome “doista treba raditi”.

Jasno, referirao se na prošlogodišnje gubitke, koje su najviše osjetili oni u kategoriji C obveznih mirovinskih fondova, a to su ljudi kojima je ostalo pet ili manje godina do odlaska u mirovinu. Ekonomski analitičar i predsjednik Udruge članova obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova (OIDMF) Andrej Grubišić podsjetio je, gostujući na N1 televiziji, potvrdio je njegovu konstataciju.

– Postojeći sustav je najmanje štetan za najbogatije, jer najbogatiji nerijetko imaju dodatnu imovinu, povrh onoga što se treba dobiti iz prvog mirovinskog stupa, dok najčešće srednji sloj ili niži srednji sloj nema puno manevarskog prostora i doveden je u situaciju da im se nije omogućilo da štede za sebe, nego su i dalje na vjetrometini političkih obećanja, poručio je Grubišić.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Rošada u stupovima

Iako su još prošle jeseni bile na javnom savjetovanju, izmjene i dopune triju zakona koji reguliraju obvezne i dobrovoljne mirovinske fondove te mirovinska osiguravajuća društva, još uvijek nisu ušla u saborsku proceduru. Žigman je potvrdio da se na njima radi te je predložio nekoliko rješenja. Grubišić je, pak, iz svoje perspektive ponovio što bi trebalo učiniti. Podsjetio je na prijedloge koje je udruga još prije četiri godine predstavila javnosti s ciljem da drugi stup bude povoljniji za građane.

– Mi smo kao udruga preporučili cijeli niz preporuka kako mislimo da bi sustav trebalo modificirati. Zalažemo se za jačanje privatne mirovinske štednje, ali uz jednako snažnu prilagodbu postojeće regulative vezane uz drugi mirovinski stup i za mijenjanje regulative vezane za mirovinska osiguravajuća društva, rekao je analitičar.

Te su preporuke na tragu početnih inicijativa vlasti da se doprinosi u drugom stupu postupno povećavaju. Ova ideja, mnogi će reći – na sreću, dosad nije realizirana. No, Grubišić smatra da bi, recimo, postupno smanjivanje uplate doprinosa u prvi stup s 15 na pet posto kroz 20 godina moglo riješiti probleme nedostatnih mirovina iz drugog stupa.

– Vi idete u mirovinu i trebate početi dobivati mirovinu iz drugog stupa. Postoji neka institucija koja to treba isplaćivati i stvar je da postojeća regulativa stavlja velika ograničenja mirovinskim osiguravajućim društvima o tome što mogu raditi s tim novcem. Kada uzmete prosječan životni vijek umirovljenika, shvatite da tijekom tih 20 i nešto godina oni dobivaju prinos koji je prvih 20 i nešto godina nula ili čak negativan, a tek nakon 23 godine je negdje u skladu s očekivanom stopom inflacije. Ako nekome dajete novac na 20 i nešto godina, minimum minimuma jest da je sustav takav da vam barem čuva realnu kupovnu moć, a poželjno je i da kreira i mrvicu dodatne kupovne moći, objasnio je Grubišić.

Ugovorna obveza

Predloženom bi promjenom uplaćivanja doprinosa, smatra on, pet posto ostalo u prvom stupu kao svojevrsni fond solidarnostima onima “koje ne možemo smatrati objektivno odgovornima”, pri čemu je mislio na osobe s invaliditetom, one koji su obolili od profesionalnih bolesti ili čije su profesije iščezle, dok bi preostalih 10 posto koji danas idu u prvi stup, s vremenom otišlo u drugi i postalo dijelom mirovinske štednje. S time da bi građani imali veću mogućnost raspolaganja tim novcem nego što je imaju danas.

– Doista želimo da to bude prava privatna imovina kao depozit u banci. Danas čovjek ako umre, njegovi nasljednici imaju pravo na njegovu imovinu, uključujući depozite u bankama, umanjene za obveze koje on ima. S novcima u obveznim mirovinskim fondovima treba biti isto, objasnio je šef OIDMF-a.

Smatra da bi trebalo ukinuti mogućnost povratka u prvi stup, što danas koristi 70 posto umirovljenika. Ipak, drži da niti u mirovinskoj štednji ne bi trebalo držati “sva jaja u istoj košari”, odnosno više od 10 posto prihoda.

– Recimo da se predviđa kada ja odem u mirovinu, da ću živjeti još 20 godina. S obzirom na moje godine, životni stil i druge parametre, naš prijedlog je, hajdemo dodati još 20 posto vremena povrh toga, pa da dođemo na 20 i nešto godina prilikom kojih imam fiksni ugovorni odnos s mirovinskim osiguravajućim društvom, gdje smo se točno dogovorili što sam prenio i što mi moraju isporučiti. U godinama kada ne mogu isporučivati ono što su se obvezali, moraju davati svoj novac i tu je regulator da to kontrolira. U godinama u kojima isporučuju više nego što smo se dogovorili, onaj novac koje su dali imaju pravo povući nazad. Isto tako, ako bih ja, ne daj Bože, umro tijekom perioda primanja mirovine, a nisu mi isplatili sve što smo se dogovorili, to se treba rasporediti na naše nasljednike, detaljno je obrazložio Grubišić.