Invalidske mirovine: Rasle su 80 posto, a od 2020. ih je čak 40.000 manje

Invalidske mirovine po općim propisima dobiva 81.557 umirovljenika, a u prosjeku one iznose skromnih 516 eura. Riječ je o mirovinama iz rada, dakle bez onih po posebnim propisima te bez isplata prema međunarodnim ugovorima. Njima još pribrajamo i 61.825 starosnih mirovina prevedenih iz invalidske, a u ovoj skupini prosjek primanja je ipak nešto većih 635 eura. 

Čak 40.000 ih je manje, a rasle su 80 posto

Kada pribrojimo isplate prema međunarodnim ugovorima, riječ je o 86.242 invalidskih mirovina prosječnog iznosa od svega 494 eura uz 71.108 starosnih prevedenih iz invalidske s 566 eura prosjeka, dakle ukupno 157.350 umirovljenika kojima HZMO isplaćuje invalidsku mirovinu. Lani je u mirovinu otišlo oko 46.000 građana, od čega 2.156 njih u invalidsku mirovinu s prosječnih 463 eura primanja, o čemu smo pisali ovdje. 

Invalidskih mirovina sve je manje. Tako smo prije točno šest godina imali ukupno čak 196.453 invalidske mirovine, što je skoro 40.000 više nego danas. Riječ je o ukupnom zbroju invalidskih i starosnih mirovina prevedenih iz invalidske, pri čemu se posebno smanjuje broj invalidskih mirovina. Prosječna invalidska mirovina 2020. iznosila je 2.043 kuna, odnosno oko 271 euro, što pokazuje da su invalidske mirovine od tada do danas rasle za više od 80 posto, kada govorimo o svim invalidskim mirovinama prema općim propisima. 

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Rad u invalidskoj mirovini od siječnja 2026. 

Najveći rast invalidske mirovine ostvarile su na isplati prošloga mjeseca, kada su povećane za oko deset posto izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju od 1. siječnja 2026. godine, o čemu smo pisali ovdje. Mirovinski faktor za izračun invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti i invalidske mirovine prevedene u starosnu mirovinu umjesto dosadašnjih 1,0 iznosi 1,1, a za izračun invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti umjesto dosadašnjih 0,8 iznosi 0,9. 

Od siječnja ove godine omogućen je i rad uz istovremenu isplatu mirovine i korisnicima invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti, odnosno opće nesposobnosti za rad, te korisnicima invalidske mirovine prevedene u starosnu mirovinu, a koji se zaposle na manje od 3,5 sata dnevno.

Tko i kako ostvaruje pravo na invalidsku mirovinu

Uvjet za ostvarivanje prava na invalidsku mirovinu je postojanje djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti, uz uvjet staža. Djelomični gubitak radne sposobnosti postoji kada kod osiguranika dođe do smanjenja radne sposobnosti, a ne može se profesionalnom rehabilitacijom osposobiti za rad na drugim poslovima, ali može raditi najmanje 70 % radnog vremena na prilagođenim poslovima. Potpuni gubitak radne sposobnosti postoji kada kod osiguranika nastane trajni gubitak radne sposobnosti bez preostale radne sposobnosti.

 

Ako je djelomični ili potpuni gubitak radne sposobnosti nastao zbog bolesti ili ozljede izvan rada prije navršenih 65 godina života, pravo na invalidsku mirovinu osiguranik stječe ako mu navršeni mirovinski staž pokriva najmanje jednu trećinu radnog vijeka. Za osiguranike kod kojih potpuni gubitak radne sposobnosti nastane prije navršene 30. odnosno 35. godine života kraći je uvjet staža (navršena jedna, odnosno dvije godine staža osiguranja). Potpuni gubitak radne sposobnosti mora nastati za vrijeme osiguranja ili u roku jedne godine nakon prestanka osiguranja.

Ako je invalidnost osiguranika nastala zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti, pravo na invalidsku mirovinu osiguranik stječe bez obzira na dužinu mirovinskog staža. Korisniku prava na invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti koja je prouzročena bolešću prevodi se to pravo na starosnu mirovinu kada navrši dob propisanu za starosnu mirovinu.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.