Koliko BDP-a odlazi na mirovine? Evo što se mijenjalo zadnjih 10 godina
Kada gledamo zadnjih deset godina udio mirovinskih rashoda u BDP-u prošao je kroz značajne oscilacije. Od stagnacije i pada, do naglog rasta u pandemijskoj krizi, pa opet do postupnog usporavanja. Iako Hrvatska sve više stari, a to dugoročno stvara pritisak na mirovinski sustav, iz HZMO-a poručuju da bi rast troškova u idućim godinama mogao usporiti. Kao razlog navode mirovinske reforme koje omogućuju dulji ostanak u svijetu rada i povećanje godina za ostvarenje starosne mirovine za žene.
mirovinski rashodi BDP
Posljednjih desetak godina udio mirovinskih rashoda u bruto domaćem proizvodu (BDP) se na trenutke dosta mijenjao, najviše zbog gospodarskih kretanja i demografskih promjena. Taj udio pokazuje koliki dio ukupnog nacionalnog dohotka odlazi na isplatu mirovina. Bez pomoći države koja uplatama iz proračuna nadomješta tu razliku, mirovine bi bile i do 40 posto manje. Više o tome pisali smo ovdje.
Od stagnacije do rasta
U razdoblju od 2011. do 2014. ukupni mirovinski rashodi nisu znatnije rasli, ponajviše zbog skromnih stopa usklađivanja mirovina, ali i zbog pojedinih razdoblja kad mirovine uopće nisu usklađivane zbog loših gospodarskih prilika. Ipak, zbog pada BDP-a u tom razdoblju, njihov udio u gospodarstvu rastao je, dosegnuvši 10,89 posto 2014. godine. Godine 2015. i 2016. donijele su blagi pad udjela mirovina u BDP-u. Pad se nastavio i u 2017. zahvaljujući rastu BDP-a i stagnaciji broja korisnika mirovina. Taj se povoljan omjer zadržao i u 2018. i 2019. godini, sve do pandemijske krize 2020. godina. Tada kada je zbog pada BDP-a udio rashoda mirovina naglo skočio na 11,17 posto.
Nakon toga se udio rashoda postupno smanjivao. Pa je tako udio mirovina u BDP-u u 2022. godini dosegnuo 9,33 posto i 9,35 posto u 2023. godini. No, 2024. bilježi blagi rast na 9,84 posto, ponajprije zbog rekordnog godišnjeg usklađivanja mirovina, uvođenja novog modela obiteljskih mirovina te dodatnog povećanja najnižih mirovina za tri posto. Hrvatska je sa svojim izdvajanjima za mirovine ispod prosjeka Europske unije koji iznosi 12,9 posto. Koliko izdvajaju ostale države, pisali smo ovdje.
– U 2024. godini zabilježeno je blago povećanje udjela mirovinskih rashoda u BDP-u na 9,84 posto, prvenstveno kao
rezultat značajnog godišnjeg usklađivanja mirovina te uvođenja novog modela obiteljskih mirovina i dodatnog
povećanja najnižih mirovina za 3 posto u 2023. godini, što je pridonijelo podizanju sveukupne razine primjerenosti
mirovina u RH, stoji u Izvješću HZMO-a.
Tablica mirovinskih rashoda u BDP-u | Foto: HZMO
Pesimizam i optimizam oko održivosti mirovinskog sustava
Izvješće HZMO-a navodi kako je hrvatska populacija sve starija, a to dugoročno znači lošiji omjer između onih koji uplaćuju doprinose i onih koji primaju mirovinu. To bi moglo negativno utjecati na financijsku održivost mirovinskog sustava. Ipak, u HZMO-u procjenjuju da će u sljedećim godinama rast mirovinskih rashoda usporiti. To se očekuje jer će se do 2030. postupno izjednačiti uvjeti za starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu za žene i muškarce. Više o tome pisali smo ovdje.
Osim toga, uvjeti ostvarivanja i način određivanja mirovina potiču dulji ostanak u svijetu rada i kasniji odlazak u mirovinu, navodi HZMO. To se posebno vidi nakon mirovinske reforme iz 2019. godine. Također, rast troškova usporava i sve manji broj korisnika pojedinih prava koja se više ne ostvaruju prema Zakonu o mirovinskom osiguranju (ZOMO), poput dodatka za pomoć i njegu ili naknada iz invalidskog osiguranja.
U Izvješću je također navedeno kako je Zavod posljednjih godina racionalizirao poslovanje, pa su administrativni troškovi mirovinskog sustava svedeni na oko jedan posto ukupnih rashoda. Time je ublažen pritisak na rast ukupnih mirovinskih izdataka, iako je glavnina proračuna i dalje namijenjena isplati mirovina, navode.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
