Imate osjećaj da vam je mirovina premalo narasla? Vjerojatno ste u pravu, otkrivamo zbog čega
Zbog zakonskih odredbi, usklađivanje mirovina je manje nego što je trebalo biti, upozoravaju profesor ekonomije Branko Novak i stručnjak za mirovine Željko Šemper. To znači da su mirovine i u siječnju i u srpnju trebale rasti više nego što zapravo jesu.
Foto: Unsplash
Mirovine usklađene za 6,18 posto sjele su u četvrtak na račune više od milijun hrvatskih umirovljenika. Istovremeno, Vlada je predstavila novi paket mjera protiv inflacija, koji se u mnogočemu tiče naše najstarije populacije.
No, mnogi ističu kako mirovine ne rastu dovoljno brzo da bi mogle pratiti rastuću inflaciju. Iako se usklađuju dvaput godišnje, mirovine rastu samo onoliko koliko im dopušta izračun faktora rasta bruto plaća i potrošačkih cijena. No, ono se po zakonskim odredbama računa po stopi rasta iz prethodnog polugodišta u odnosu na polugodište koje mu prethodi. S obzirom na još dva mjeseca svojevrsnog zakašnjenja s isplatom usklađenih mirovina, jasno je da bi takvi izračuni bili pogodniji za početak, a ne za treći kvartal ove godine.
Bitna izmjena
Ranije smo pisali o tome kako je umirovljeni profesor ekonomije Branko Novak otkrio tu zakonsku začkoljicu te ustvrdio da bi mirovine najnovijim usklađivanjem rasle za osam posto, da su obračunate po najnovijim statističkim podacima o rastu plaća i potrošačkih cijena. Uz to, od lipnja prošle do lipnja ove godine, cijene su porasle za 12,1 posto, a plaće za 8,49 posto zbog čega je Novaku nelogično i paradoksalno da cijene rastu brže od plaća, a ponder cijena je niži od pondera plaća.
– Problem je u članku 88. stavku 3. ZOMO-a prema kojem Državni zavod za statistiku izračunava prosječne stope rasta cijena i bruto plaća. Prema DZS-u, cijena ulja nije u godinu dana povećana 100 posto (s 10 na 20 kuna), već samo za 50 posto. Takvo djelomično usklađivanje potpuno je krivo i besmisleno, ne štiti mirovine od inflacije, posebno sada u vrijeme visoke inflacije, što je jasno vidljivo iz tablice, složio se s Novakovom konstatacijom i Željko Šemper iz HSU-a koji redovito prati statističke podatke vezane uz mirovinu.
Slažući se s Novakom, on predlaže izmjenu odredbe članka 88. stavka 3. ZOMO-a, kojom bi se usklađivanje u siječnju trebalo provoditi komparacijom indeksa potrošačkih cijena (inflacije) i bruto plaća za prosinac u odnosu na lipanj iste godine, a za usklađivanje u srpnju komparacijom istih podataka za lipanj tekuće godine u odnosu na prosinac prošle godine.
Kako se računa usklađivanje?
Mirovine se u Hrvatskoj usklađuju po tzv. švicarskoj formuli, pri čemu se zbrajaju udjeli dvaju indeksa u omjeru 70:30. Indeksi se odnose na rast potrošačkih cijena (inflacije) i rast prosječne neto plaće. U omjeru od 70 posto se računa indeks koji je više rastao, dok 30 posto zauzima manji indeks rasta. Pritom nije važno jesu li više rasle plaće ili potrošačke cijene. Kad se dobije konačan iznos oba udjela indeksa, oni se naprosto zbroje i time se dobiva postotak usklađivanja mirovina.
Stoga je temeljem Novakovog izračuna, Šemper napravio tablicu kojom je usporedio koliko su umirovljenici zapravo zakinuti samo temeljem posljednja dva usklađivanja. Iz tablice je jasno vidljivo kako je u izračun usklađivanja mirovina u siječnju ove godine ušao za 0,5 posto manji ponder rasta inflacije i 0,3 posto manji ponder rasta bruto plaća od onoga što je predložio profesor Novak. Ta razlika je još veća s usklađivanjem iz srpnja, gdje je ponder rasta plaća koji je ušao u računicu 0,4 posto manji, a ponder inflacije je čak 2,8 posto niži od onoga koji je trebao ući u izračun.
Ušteda u proračunu
Mirovine su tijekom prvog ovogodišnjeg usklađivanja, slažu se Novak i Šemper, trebale rasti za 2,68 posto, a ne za 2,24 posto koliko su zapravo rasle. U srpnju su one trebale porasti za 8,1 posto, a ne za 6,18 posto, koliko su više dobili umirovljenici ovih dana.
Koliko je važno primijeniti ovaj prijedlog govori i podatak da je dosadašnja prosječna mirovina od 2.707 kuna imala udjel u prosječnoj plaći od svega 35,11 posto, dok usklađena mirovina iznosi 2.874 kune, što daje udjel u plaći od 37,28 posto. Usklađivanjem po blago izmijenjenoj formuli, koja daje postotak od 8,10 posto, prosječna bi mirovina iznosila 2.926 kuna te bi njen udjel u plaći bio 37,95 posto.
Usporedba usklađivanja mirovina prema ZOMO-u i prema Željku Šemperu i Branku Novaku. | Foto: Željko Šemper
– Kao primjer izračuna indeksa i stopa s ponderima često slušamo pohvalu premijera Plenkovića: “U našem mandatu od 2016. mirovine smo povećali za 20 posto!” Da, matematički je točno, ako sada prosječna mirovina iznosi 2.707 kuna, a 2016. je iznosila 2.245 kuna. A, točno je i da mirovine nije povećala Vlada, već je to rezultat zakonskog usklađivanja mirovina! I kad bi na taj način DZS izračunavao stope rasta, onda bi sada ovo usklađenje stvarno iznosilo 8,10 posto!
Ova razlika od 1,92 posto na prosječnu mirovinu do kraja godine znači 354 milijuna kuna uštede za državni proračun, ali na štetu umirovljenika! U prethodnom polugodištu razlika iznosi 0,48 posto, jer su obje stope značajno manje. Dosadašnja metodologija izračuna prosječnih stopa usklađivanja prema odredbi ZOMO-a značajno utječe i na stalan pad udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći, upozorio je Šemper.
Istaknuo je kako bi za umirovljenike pri sljedećim usklađivanjima bilo povoljnije uvesti umirovljeničku košaricu, odnosno usklađivanje samo prema povoljnijem parametru, cijena ili plaća. Predložio je i kvartalna, odnosno tromjesečna usklađivanja, za što se u svojem pojašnjenju izračuna založio i profesor Novak.
