Istaknuto Šemper: Ovo je prema mojim saznanjima najveća pljačka umirovljenika

Šemper: Ovo je prema mojim saznanjima najveća pljačka umirovljenika

Član Predsjetništva Hrvatske stranke umirovljenika Željko Šemper proteklih je mjeseci izložio sedam ključnih problema mirovinskog sustava RH. Među njima nije i onaj kojeg smatra najvećim, a radi se o potencijalno najvećoj financijskoj šteti za umirovljenike od hrvatske samostalnosti. Šemper je ovu tematiku gurao i do Ustavnog suda pa i do Europskog suda za ljudska prava, no žalbe su mu odbijene. Evo o čemu se radi.

Foto: Željko Šemper | hsu.hr

Hrvatska stranka umirovljenika nedavno je u zagrebačkoj Importanne galeriji dijelila humanitarne pakete mandarina pristiglih iz Metkovića. Član Predsjedništva HSU-a, Željko Šemper, na podjeli mandarina primijetio je jedno poznato lice za kojeg mnogi umirovljenici nikada nisu čuli. Radi se o dr. Anti Škemberu, dugogodišnjem stručnjaku u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, a za kojeg Šemper smatra da je prvim izračunom aktualne vrijednosti mirovine (AVM) materijalno zakinuo sve buduće umirovljenike.

Za Šemperovu tužbu ste možda i čuli – gurao ju je i do Ustavnog suda pa čak i do Europskog suda za ljudska prava, ali bez ploda. Šemper je nedavno napisao sedam aktualnih problema hrvatskog mirovinskog sustava (možete ih pronaći OVDJE), ali ovaj, za kojeg smatra najvećim, u spomenutih sedam nije uvrstio. Evo o čemu se radi.

Šemper: Novi umirovljenici “lakši” za 29 milijardi kuna

Povijest mirovina u Hrvatskoj može se podijeliti na dva razdoblja – jedno traje od samostalnosti do 1. siječnja 1999. godine i sve umirovljenike koji su do tada ostvarili svoje pravo možemo nazvati “starim” umirovljenicima. Svi oni koji su pravo na mirovinu ostvarili kasnije možemo nazvati “novim” umirovljenicima.

Šemper kaže kako je upravo dr. Ante Škember bio predsjednik Povjerenstva za mirovinsku reformu i kako je bio zadužen za izračun prve aktualne vrijednosti mirovine koja je i danas jedan od najvažnijih parametara za izračun svake mirovine.

Šemper je 2004. godine, kao član Upravnog vijeća HZMO-a podnio zahtjev da se statistika HZMO-a podijeli na umirovljenje prije i poslije te mirovinske reforme kako bi se vidjeli financijski efekti. Ukupna “šteta” za nove umirovljenike od 1999. do danas iznosi čak 28 milijardi kuna, pokazuje Šemperov izračun.

“Nakon toga smo vidjeli katastrofalan podatak, da je prosječna mirovina “novih” umirovljenika na dan 31. 12. 2004. manja za čak 29 posto, a kod invalidskih mirovina za čak 43 posto!”, piše Šemper.

Foto: Željko Šemper

Šemper je pisao tadašnjem ravnatelju HZMO-a, a odgovor i obrazloženje dobio je 2006. godine upravo od pomoćnika ravnatelja i predsjednika Povjerenstva za mirovinsku reformu.

Evo što su mu, između ostalog, odgovorili:

Odgovor HZMO-a na Šemperov upit

Povjerenstvo je utvrdilo metodologiju utvrđivanja dokumentacijske podloge na temelju koje bi se izračunala prva AVM i predložila Vladi RH. Obradom je obuhvaćeno 18.240 korisnika starosnih i invalidskih mirovina zbog opće nesposobnosti za rad, čime se formirao reprezentativni uzorak podataka o korisnicima mirovina, čija je struktura bila približno jednaka strukturi svih korisnika mirovina. Povjerenstvo je predložilo Vladi RH da prva AVM od 1. siječnja 1999. godine iznosi 35,16 kn, što je Vlada RH svojom odlukom iz ožujka 1999. i utvrdila. Tako utvrđena AVM osiguravala je približno jednaku prosječnu razinu starosnih i invalidskih mirovina zbog opće nesposobnosti za rad u 1999. godini u odnosu na prosječnu razinu tih vrsta mirovina ostvarenih u 1998. godini. Tako utvrđenom AVM mogla se postići približno jednaka prosječna razina mirovina ostvarenih u 1999.godini u odnosu na razinu mirovina ostvarenih prema prijašnjim propisima, ali ne i jednakost u svakome pojedinačnom slučaju. Nova mirovinska formula uspostavila je drugačije ocjenjivanje pojedinih elemenata o kojima ovisi visina mirovine, te je uspostavila izravniju međuovisnost između dužine mirovinskog staža i visine plaća (doprinosa) i visine mirovine. Stoga nije bilo moguće, niti je namjera novog Zakona bila da primjenom nove formule svi osiguranici ostvare u 1999.godini istu svotu mirovine koju bi ostvarili primjenom prijašnjih propisa, već je AVM-om trebalo ublažiti prijelaz na nove, strože propise o mirovinskom osiguranju.

Za izračun prve AVM analizirano samo dva posto tadašnjih umirovljenika

Šemper kaže da je ovakvo objašnjenje slično Andersonovoj bajci. Otvoreno sugerira kako je Vlada RH znala odabrati tko će odraditi “prljavi” posao izračuna prve AVM. Najsporniji podatak mu je što je za izračun prve aktualne vrijednosti mirovine uzet korpus od samo 18.240 od preko 900 tisuća umirovljenika, odnosno manje od dva posto.

“Može se raspravljati o metodologiji utvrđivanja i dokumentacijskoj podlozi kao temelju tog izračuna. Zbog čega je Ante uzeo samo korisnike starosnih mirovina i samo jednu od sedam vrsti invalidskih mirovina (zbog opće nesposobnosti za rad)? To sigurno nije bio reprezentativan uzorak jer je uzeo samo 2% od 907.971 umirovljenika! Zbog čega je izostavio korisnike prijevremenih mirovina, za koje se znalo da će po novom Zakonu penalizacija biti trostruko veća od one po starom Zakonu?”, pita se Šemper.

Da je prva AVM tada bila veća, svi umirovljenici bi imali preko 10 posto veće mirovine

Pored, po Šemperovom mišljenju, lošeg uzorka umirovljenika za izračun prve AVM, postoji još jedan problem. Povjerenstvo tada u formulu nije uvrstilo poznati mirovinski dodatak od “100 kuna i 6%” koji je u to vrijeme bio u isplati kao nadoknada štete zbog nezakonitog usklađivanja mirovina “starih” umirovljenika od 1993. do 1998.

“Da su se mirovine od ’93.-’98. usklađivale prema zakonskoj odredbi, a ne prema uredbama Vlade RH, razina mirovina 31. 12. 1998. bila bi veća, a isto tako bi i nova AVM bila veća za 10,5 posto. Na moj upit na Nacionalnom vijeću za umirovljenika i starije osobe o neuvrštenju dodatka, od predsjednice Upravnog vijeća HZMO-a 2018. dobili smo odgovor – “Nije bilo zakonske osnove, da se uračuna i isplaćeni dodatak “100kn + 6%”, jer je ZOMO izričito propisao dosegnutu razinu mirovina, a ne dosegnutu razinu mirovina s dodatkom”, nastavlja Šemper.

Ipak, u travnju 2004. godine prema sporazumu Sanader – Jordan (tadašnji šef HSU-a) dodatak je postao sastavni dio mirovine “starih” umirovljenika.

Ima i poruku za Plenkovića

Čak 900 tisuća novih umirovljenika se treba pitati za koga su gradili “Lijepu našu” da bi na ovaj način bili pokradeni, smatra Šemper, koji ima i poruku za premijera Andreja Plenkovića:

“Donijeli ste Plan oporavka i otpornosti, imate prigodu “novim” umirovljenicima u mirovinu uključiti dodatak “100kn + 6%”, što bi bilo POVEĆANJE mirovina od 10,5 posto i realizirano OBEĆANJE iz izbornog programa iz 2016. o povećanju mirovina od 10% posto! I ne zaboravite: usklađivanje NIJE povećanje, a prosječna mirovina 900 tisuća “noviH” umiovljenika je samo 35,88 posto prosječne plaće što je najniže u članicama EU, ali nažalost i u državama na Balkanu!”, zaključuje Šemper.

Dokumenti: