Starosne mirovine prima više od pola milijuna korisnika. Veće su u prosjeku za 15 eura zbog usklađivanja, a najviši iznosi prelaze 1.100 eura.
Starosna mirovina za sve kategorije, uključujući dugogodišnje osiguranike te korisnike prevedenih iz invalidske, u prosjeku iznosi 717,47 eura. To je oko 15 eura više zbog travanjske isplate usklađivanja od 2,68 posto, o čemu smo pisali ovdje. Starosne mirovine prima 529.613 umirovljenika, a čine 47 posto udjela u neto plaći za veljaču, prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO). Najviše prosječne mirovine u iznosu od 795,12 eura očekivano su išle dugogodišnjim osiguranicima kojih je 58.663 i čine samo 11 posto svih starosnih mirovina, no njihov broj raste od 2015. godine kad ih je bilo 6.718, o čemu smo pisali ovdje.
Najviše prosječne mirovine prelaze 1.100 eura
Klasičnu starosnu mirovinu prima 409.870 korisnika, a u prosjeku iznosi 716,54 eura. To je povećanje od 14,81 eura nakon usklađivanja, a udio ove mirovine u prosječnoj plaći je 46,92 posto.
Oko 54 posto primatelja starosne mirovine ima manje od 34 godine staža, točnije njih 221.748. Iznos njihove prosječne mirovine je 519,84 eura što znači da je za skoro 200 eura, konkretno 196,7 eura, manji od ukupne prosječne mirovine u istoj kategoriji. Udio njihove prosječne mirovine u plaći za veljaču iznosi 34,04 posto.
Najniži udio i najnižu prosječnu mirovinu očekivano primaju umirovljenici s manje od 19 godina staža. Njih je 64.279, a primaju u prosjeku 374,14 eura mirovine čiji udio u plaći za veljaču je iznosio 24,50 posto. S druge strane, također očekivano, najvišu prosječnu starosnu mirovinu primaju oni s 46 i više godina staža, a ona iznosi 1.151,85 eura. Udio njihove mirovine u plaći je 75,43 posto, a prima ju 17.474 korisnika.
Dugogodišnji osiguranici primaju iznose veće od polovice plaće
Dugogodišnji osiguranici, koji su pravo na mirovinu ostvarili ako su do 60. godine života stekli najmanje 41 godinu staža, primaju za 78,58 eura višu prosječnu mirovinu u odnosu na primatelje starosne mirovine. To je jedina kategorija prosječne starosne mirovine koja premašuje polovicu prosječne plaće u veljači s 52,07 posto udjela.
Najviše njih ima do 41 godinu staža, točnije 28.726 korisnika, čija prosječna mirovina iznosi 768,08 eura. To je najniža mirovina u toj kategoriji s najnižim udjelom od 50,30 posto u prosječnoj plaći za veljaču. Najvišu plaću i udio očekivano imaju korisnici s 46 i više godina staža koji u prosjeku primaju 915,43 eura što je 59,95 posto prosječne plaće za veljaču. Njim ima malo više od dvije tisuće, točnije 2.096.
Starosne mirovine prevedene iz invalidske su najniže
Starosne mirovine prevedene iz invalidske u prosjeku iznose 649,12 eura, što je za 120 eura više od prosječnih invalidskih koje iznose 529,10 eura. Udio njihove mirovine u plaći za veljaču je 42,51 posto, a prima ju 61.080 korisnika. Najniža je među svim kategorijama starosne mirovine. Čak 93 posto njih, odnosno 57.312 korisnika, ima do 34 godine staža. Njihova prosječna mirovina je niža od ukupnog prosjeka i iznosi 637,66 eura s udjelom od 41,76 posto u prosječnoj plaći za veljaču.
Najvišu mirovinu među tim korisnicima očekivano primaju oni s 46 i više godina staža. Njih je samo 14, a prosječna mirovina im iznosi 986,38 eura te u prosječnoj plaći iz veljače čini udio od 64,60 posto. Kad se usporedi s prosječnom mirovinom u toj kategoriji, viša je za čak 337,76 eura dok najniža primanja tih umirovljenika iznose 461,21 eura. To je samo 30,20 posto prosječne neto plaće iz veljače, a ide za čak 17.103 korisnika, odnosno 28 posto svih primatelja starosne mirovine prevedene iz invalidske, koji imaju do 19 godina staža.
Omjer radnika u odnosu na umirovljenike je 1,40, što je blago povećanje. Za to su zaslužni strani radnici, ali i zaposleni umirovljenici. Usprkos rastu, mirovinski sustav i dalje ovisi o proračunu.