Veće mirovine u Hrvatskoj Šemper traži na Europskom sudu za ljudska prava

Jasmina Grgurić
27. lipnja 2019.
Novosti
A- A+

Slučaj državnog duga umirovljenicima koji su zakinuti prije 20 godina zbog usklađivanja mirovina, nekadašnji HSU-ov saborski zastupnik, ekonomist Željko Šemper pokušao je riješiti na Ustavnom sudu, no neuspješno. Njegov prijedlog ocjene ustavnosti Zakona o mirovinskom osiguranju nedavno je odbačen. Međutim, tu nije kraj priče jer je tužbu ovih dana poslao u Strasbourg.

Ilustracija: Mirovina.hr/Pixabay

Da je Ustavni sud prihvatio prijedlog ocjene ustavnosti Zakona o mirovinskom osiguranju, država bi građanima umirovljenima od početka 1999. godine morala povećati mirovine za 10,5 posto. Naime, od 1. siječnja te godine mirovina se određivala po aktualnoj vrijednosti od 35,16 kuna. No, u to nije uračunat odštetni dodatak prema presudi Ustavnog suda iz 1998. godine u korist umirovljenika zbog usklađivanja mirovina koje od 1993. godine nije bilo po zakonu.

Željko Šemper tražio je lani da se ta prva aktualna vrijednost mirovine iz 1998. godine, kada je provedena mirovinska reforma, korigira, smatrajući da su umirovljenici “pokradeni”. Nažalost, ništa od satisfakcije na ovom polju, jer je Ustavni sud u ožujku njegov prijedlog ocijenio kao – nepravodoban.

Propusti mirovinskog sustava

Na takvo rješenje očitovao se krajem travnja, podsjetivši Ustavni sud da je zahtjev za ocjenom ustavnosti spornih odredbi ZOMO-a slao još 2001. godine, na što je djelomičan odgovor dobio tek 2010. godine. Upozorio je tada i na tri ključna problema koja su nastala; povećanje obračunskog razdoblja s deset najboljih godina na cijeli radni vijek, trostruko veću i doživotnu penalizaciju prijevremenih mirovina te već spomenutu pogrešno izračunatu prvu aktualnu vrijednost mirovine (AVM).

Kako ništa od navedenog nije urodilo plodom, pravdu je sada odlučio potražiti na Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu.

Ustavni sud odbacio Šemperov prijedlog koji bi donio veće mirovine!

“Moja tužba odletjela je 24. lipnja u Strasbourg na Europski sud za ljudska prava. Obrazac Suda ima 11 stranica s navedenim činjenicama, pritužbama, obrazloženjem i dokazima da su u Hrvatskoj iscrpljene sve pravne institucije oko problema izračuna prve aktualne vrijednosti mirovine. Uz to, u 19 priloga je 28 stranica dokaznog materijala. Iako nisam pravnik, nadam se da će Sud u Strasbourgu prihvatiti moju tužbu, moje čvrste argumente i da nisam negdje “fulao” vrlo stroga pravila Konvencije i protokola Suda. Mala greška u tužbi, nepoštivanje 100 posto svih uputa i sve završi u košu Suda” – rekao nam je Željko Šemper.

Traži korekciju vrijednosti mirovine na 73,32 kune

Navodi i detaljnu kronologiju nastale štete za umirovljenike:

  1. Od rujna 1993. do prosinca 1998. nezakonito usklađivanje mirovina „starih“ umirovljenika, koji su umirovljeni prema ZOMIO u primjeni do 31.12.1998. godine.
  2. 12. svibnja 1998. Ustavni sud je donio Odluku o isplati obeštećenja za naknadu te štete, koja je prema individualnom izračunu HZMO-a iznosila 21,5 milijardi kuna.
  3. Ni jedna Vlada Republike Hrvatske nije poštivala Odluku Ustavnog suda, pa je isplata obeštećenja realizirana tek nakon osam godina, od 2006.-2013.godine.
  4. Da oštećeni „stari“ umirovljenici ne bi u 1999. krenuli sa značajno oštećenim mirovinama, Hrvatski sabor je donio odluku o isplati dodatka uz mirovinu „100 kn + 6%“, koji se počeo isplaćivati od 1. studenog 1998.godine.
  5. Isplaćeni dodatak uz mirovinu u razdoblju od 11.mj. 1998.-5.8.2004. u iznosu od pet milijardi kuna priznat je kao povrat obeštećenja i naknada štete nastale do 1998.
  6. Dostignuta razina mirovina 31.12.1998. zbog nezakonitog usklađivanja mirovina do kraja 1998. godine bila je značajno umanjena zbog štete od 21,5 milijardi kuna.
  7. Tako umanjena razina mirovina 31.12.1998. bila je osnovica za izračun prve aktualne vrijednosti mirovina (AVM) u iznosu od 35,16 kuna. Dodatak uz mirovinu nije korigirao razinu mirovina 31.12.1998., pa da ta razina mirovina bude korektnija.
  8. Povjerenstvo za mirovinsku reformu je obrazložilo, da se utvrđenom AVM mogla postići PRIBLIŽNO JEDNAKA PROSJEČNA RAZINA MIROVINA ostvarenih u 1999. u odnosu na razinu mirovina koju bi ostvarili primjenom prijašnjih propisa.
  9. Podaci HZMO-a 2004./2018. pokazuju posljedice nekorektnog izračuna prve AVM. Umirovljeni do kraja 1998. godine imali su 2004. godine prosječnu mirovinu 1.919 kuna, a 2018. godine 2.723 kune, dok su umirovljeni od 1999. godine imali oko 500 kuna manje u navedenom razdoblju.
  10. Od 1. travnja 2004. dodatak uz mirovinu postao je sastavni dio mirovine, a kao takav u isplati je i danas. Ukupan iznos obeštećenja tog dodatka iznosi 23 milijarde kuna
  11. 31. 12.1998. Vlada RH znala je za Odluku Ustavnog suda od 12.05.1998., kao i da je od 1.11.1998. u isplati dodatak „100 kn +6%“ kao povrat štete do kraja 1998. godine
  12. Novi“ umirovljenici od obeštećenja i dodatka uz mirovinu „100 kn +6%“ nisu dobili korekciju niti za jednu kunu, a od 1999.-2018. oštećeni su za 23 milijarde kuna.

“Ustavni sud RH jednostavno ne želi vidjeti štetu i sve činjenice koje su dovele do značajno niže razine mirovina 31.12.1998., kao i nekorektnog izračuna prve aktualne vrijednosti mirovina, ključnog faktora u izračunu svake mirovine. Prema kronologiji nastale štete evidentno je da razina mirovina 31.12.1998. nije uopće korigirana, pa čak ni za dodatak „100 kn +6%“, koji je bio naknada štete i u isplati 1.11.1998. godine” – zaključuje Šemper.

Zbog svega navedenog Sud traži da Vladi RH naredi korekciju sadašnje AVM od 66,35 kuna za 10,5%, odnosno na iznos od 73,32 kune.