Strasbourg odbio Šemperovu tužbu za veće mirovine zbog duga Hrvatske!

Jasmina Grgurić
20. studenoga 2019.
Novosti
A- A+

Europski sud za ljudska prava odbio je tužbu Željka Šempera koju je u Strasbourg uputio zbog državnog duga umirovljenicima, nastalog prije 20 godina kod usklađivanja mirovina. Da su umirovljenici zakinuti za veće mirovine, nekadašnji HSU-ov saborski zastupnik i ekonomist pokušao je dolazati i Ustavnom sudu, no bezuspješno. Njegov prijedlog ocjene ustavnosti Zakona o mirovinskom osiguranju odbačen je ljetos, a sada je zahtjev odbacila i najviša instanca.

Željko Šemper Foto: Grad Koprivnica

Zahtjev Željka Šempera Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu oko ocjene ustavnosti Zakona o mirovinskom osiguranju proglasio je nedopuštenim.

“Sud nalazi u svijetlu svih materijala kojima raspolaže i u mjeri u kojoj su slučajevi na koje je prigovor u njegovoj nadležnosti, da oni pri tome ne otkrivaju pojavu povrede prava i sloboda navedenih u Konvenciji ili Protokolima i da kriteriji prihvatljivosti iz članaka 34. i 35. Konvencije nisu ispunjeni. Sud proglašava zahtjev nedopuštenim” -odlučio je na zasjedanju 3. listopada sudac Aleš Pejchal.

“Sve je to jedna velika farsa”

Veće mirovine u Hrvatskoj Šemper traži na Europskom sudu za ljudska prava

Šemper pak smatra da njegova tužba sto posto odgovara uvjetima iz Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljenih sloboda.

“‘Moj sudac’ rekao je svu istinu kako i Strasbourg “dijeli pravdu”. Previše se svi zanosimo i vjerujemo, kako Starsbourg radi nešto drukčije. Sve je to jedna velika farsa!” – rekao nam je razočarani Željko Šemper.

Ustavni sud proljetos je odbio njegov prijedlog ocjene ustavnosti Zakona o mirovinskom osiguranju. Da nije, država bi građanima umirovljenima od početka 1999. godine morala povećati mirovine za oko 10 posto. Naime, od 1. siječnja te godine mirovina se određivala po aktualnoj vrijednosti od 35,16 kuna. No, u to nije uračunat odštetni dodatak prema presudi Ustavnog suda iz 1998. godine u korist umirovljenika zbog usklađivanja mirovina koje od 1993. godine nije bilo po zakonu.

Doživotna penalizacija i prosjek cijelog radnog vijeka

Željko Šemper tražio je lani da se ta prva aktualna vrijednost mirovine iz 1998. godine, kada je provedena mirovinska reforma, korigira, smatrajući da su umirovljenici “pokradeni”. Nažalost, ništa od satisfakcije na ovom polju, jer je Ustavni sud u ožujku njegov prijedlog ocijenio kao – nepravodoban.

Na takvo rješenje očitovao se krajem travnja, podsjetivši Ustavni sud da je zahtjev za ocjenom ustavnosti spornih odredbi ZOMO-a slao još 2001. godine, na što je djelomičan odgovor dobio tek 2010. godine. Upozorio je tada i na tri ključna problema koja su nastala; povećanje obračunskog razdoblja s deset najboljih godina na cijeli radni vijek, trostruko veću i doživotnu penalizaciju prijevremenih mirovina te već spomenutu pogrešno izračunatu prvu aktualnu vrijednost mirovine (AVM).

Kako ništa od navedenog nije urodilo plodom, pravdu je u lipnju odlučio potražiti na Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu. Nažalost, bezuspješno.

Kako je nastala šteta za umirovljenike

Navodi i detaljnu kronologiju nastale štete za umirovljenike:

  1. Od rujna 1993. do prosinca 1998. nezakonito usklađivanje mirovina „starih“ umirovljenika, koji su umirovljeni prema ZOMIO u primjeni do 31.12.1998. godine.
  2. 12. svibnja 1998. Ustavni sud je donio Odluku o isplati obeštećenja za naknadu te štete, koja je prema individualnom izračunu HZMO-a iznosila 21,5 milijardi kuna.
  3. Ni jedna Vlada Republike Hrvatske nije poštivala Odluku Ustavnog suda, pa je isplata obeštećenja realizirana tek nakon osam godina, od 2006.-2013.godine.
  4. Da oštećeni „stari“ umirovljenici ne bi u 1999. krenuli sa značajno oštećenim mirovinama, Hrvatski sabor je donio odluku o isplati dodatka uz mirovinu „100 kn + 6%“, koji se počeo isplaćivati od 1. studenog 1998.godine.
  5. Isplaćeni dodatak uz mirovinu u razdoblju od 11.mj. 1998.-5.8.2004. u iznosu od pet milijardi kuna priznat je kao povrat obeštećenja i naknada štete nastale do 1998.
  6. Dostignuta razina mirovina 31.12.1998. zbog nezakonitog usklađivanja mirovina do kraja 1998. godine bila je značajno umanjena zbog štete od 21,5 milijardi kuna.
  7. Tako umanjena razina mirovina 31.12.1998. bila je osnovica za izračun prve aktualne vrijednosti mirovina (AVM) u iznosu od 35,16 kuna. Dodatak uz mirovinu nije korigirao razinu mirovina 31.12.1998., pa da ta razina mirovina bude korektnija.
  8. Povjerenstvo za mirovinsku reformu je obrazložilo, da se utvrđenom AVM mogla postići PRIBLIŽNO JEDNAKA PROSJEČNA RAZINA MIROVINA ostvarenih u 1999. u odnosu na razinu mirovina koju bi ostvarili primjenom prijašnjih propisa.
  9. Podaci HZMO-a 2004./2018. pokazuju posljedice nekorektnog izračuna prve AVM. Umirovljeni do kraja 1998. godine imali su 2004. godine prosječnu mirovinu 1.919 kuna, a 2018. godine 2.723 kune, dok su umirovljeni od 1999. godine imali oko 500 kuna manje u navedenom razdoblju.
  10. Od 1. travnja 2004. dodatak uz mirovinu postao je sastavni dio mirovine, a kao takav u isplati je i danas. Ukupan iznos obeštećenja tog dodatka iznosi 23 milijarde kuna
  11. 31. 12.1998. Vlada RH znala je za Odluku Ustavnog suda od 12.05.1998., kao i da je od 1.11.1998. u isplati dodatak „100 kn +6%“ kao povrat štete do kraja 1998. godine
  12. Novi“ umirovljenici od obeštećenja i dodatka uz mirovinu „100 kn +6%“ nisu dobili korekciju niti za jednu kunu, a od 1999.-2018. oštećeni su za 23 milijarde kuna.

Zbog svega navedenog Sud traži da Vladi RH naredi korekciju tadašnje aktualne vrijednosti mirovine od 66,35 kuna za 10,5%, odnosno na iznos od 73,32 kune.