Trećina nezaposlenih Hrvata starija je od 50 godina. Konkurencija su im – umirovljenici

Jasmina Grgurić
27. siječnja 2019.
Istaknuto
A- A+

Hrvatska ima gotovo 50.000 nezaposlenih osoba koje su starije od 50 godina. U dobi od 50 do 54 godine, čak je 10.000 žena koje ne mogu pronaći zaposlenje. S druge strane, prijevremeni umirovljenici dobili su mogućnost zapošljavanja na pola radnog vremena…

Foto: Pixabay

Hrvatska ima gotovo 150.000 nezaposlenih osoba. Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, posao teže pronalaze žene, pogotovo ako su već u određenim godinama. Naime,  prošlog mjeseca bilo je 83.407 nezaposlenih žena, a 65.512 muškaraca u potrazi za poslom.

Zašto bi poslodavci radije birali umirovljenike?

Do njega najteže dolaze građani pred mirovinu, u dobi od 55 do 59 godina pa je tako na burzi njih 19.500, što je ujedno i najbrojnija od svih deset dobnih kategorija. Pritom, broj žena nešto je veći, za oko petstotinjak. Nadalje, u dobi od 50 do 54 godine je 16.847 nezaposlenih, od čega gotovo 10.000 žena.

Velika nezaposlenost je i u dobi od 60 i više godina, čak 12.664 osoba bez posla. Pritom, više je muškaraca. Ukupno gledajući, u dobi od 50 do 60 i više godina, Hrvatska ima 49 tisuća nezaposlenih građana, što je jedna trećina ukupnog broja nezaposlenih.

Podaci o nezaposlenima po dobi i spolu/HZZ

Ovakve statistike u pitanje dovode i najnoviju zakonsku odredbu koja i prijevremenim umirovljenicima omogućuje povratak na tržište rada, uz zadržavanje mirovine i na pola radnog vremena. Logično pitanje je zašto, kada u istoj dobnoj kategoriji građana imamo čak trećinu nezaposlenih. Odnosno, zašto bi poslodavci pored nezaposlenih “50 plus” građana radije birali prijevremene ili čak i starosne umirovljenike, tim više kada je riječ o poslovima koji ne zahtijevaju specifičnu struku?

Umirovljenici kao povoljnija radna snaga

Naime, često se iz pravca radničkih sindikata moglo čuti kako će prijevremeni umirovljenici predstavljati na neki način nelojalnu konkurenciju nezaposlenima, među kojima je i velik broj mladih, tim više jer poslodavcima predstavljaju jeftiniji oblik radne snage.

Jedan od primjera tako ilustrira slijedeću situaciju. Radnik sa 60 godina odlazi u prijevremenu mirovinu i nastavlja raditi u svojoj firmi na istom radnom mjestu uz izmijenjeni ugovor, a na njegovo mjesto ne dolazi netko nezaposlen s burze rada. Također, javnost je nedavno svjedočila i slučaju direktora koji se umirovio na jedan dan te se vratio već slijedeći u svoju firmu na direktorsku poziciju pa sada prima i direktorsku plaću i mirovinu, a radi pola radnog vremena.

S druge strane, dobar dio građana, posebice žena, poslodavci su se riješili tjerajući ih u prijevremenu mirovinu s prvim stečenim uvjetima. Njima je zbog toga mirovina manja, iako su još htjele raditi, a sada imaju kakvu-takvu šansu vratiti se na tržište rada uz zadržavanje mirovine. No, pitanje koje se opet nameće samo od sebe jest tko će ih angažirati pored toliko nezaposlenih žena njihove dobi? Naravno, faktora je mnogo te oni obuhvaćaju razne varijable, od struke, spremnosti i fizičke mogućnosti za rad pa nadalje.

Naime, da je novi zakon već zaživio i u praksi svjedoče sve brojniji oglasi za poslove koji se nude umirovljenicima u zaštitarskim službama, trgovačkim centrima, administraciji…