Mogućnost rada od sada i za novih 200.000 prijevremenih umirovljenika

Jasmina Grgurić
2. siječnja 2019.
Novosti
A- A+

Gotovo 200 tisuća prijevremenih umirovljenika od danas je dobilo zakonsku mogućnost zapošljavanja na pola radnog vremena uz zadržavanje punog iznosa mirovine. Jedna je to od rijetkih pozitivnih mjera mirovinske reforme, kao i onih koje uopće zahvaćaju postojeće umirovljenike.

Među zaposlenim umirovljenicima više je muškaraca Ilustracija: Pixabay

Radni odnos do sada su mogli sklapati samo starosni umirovljenici, kakvih je prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje ukupno oko pola milijuna. Ipak, njih svega 5.000 radi u mirovini. Iako je riječ o doista premalenoj brojci, činjenica jest da ona raste. Tako je prije dvije godine bilo dvostruko manje zaposlenih umirovljenika, a od travnja do rujna lani čak tisuću novozaposlenih penzionera više. Za očekivati je kako će se takav trend nastaviti među 192.000 prijevremeno umirovljenih.

Jedini zahtjev kojem je vlast udovoljila

S jedne strane, građani koji su se odlučili ranije otići u mirovinu, mlađi su te u većoj radnoj snazi, no s tržišta rada uglavnom se nisu povlačili bez razloga. Nezaposlenost, loši uvjeti na radnom mjestu, pritisak poslodavca i fizička nemogućnost obavljanja pojedinih poslova samo su neki od uzroka. Unatoč nedostatku radne snage, ona najčešće manjka u zanimanjima koja doista zahtijevaju snagu pa je teško zamisliti da će mase sa 60 godina raditi u skladištu, kafiću ili na gradilištu. Isto tako, među zaposlenim umirovljenicima većina ih obavlja stručne i znanstvene poslove, no ima tu i trgovaca te turističkih djelatnika.

Rad u mirovini: Zaposlenih umirovljenika čak tisuću više u zadnjih šest mjeseci!

Valja naglasiti da su pravo na rad svim umirovljenicima, kako bi se izjednačio nepovoljan položaj onih prijevremenih u odnosu na starosne, tražile njihove predstavničke organizacije. To su i dobile, jednim dijelom jer takav zahtjev ide na ruku Ministarstva rada i mirovinskog sustava uslijed nedostatka radnika, a drugim jer ostalim prohtjevima nije bilo volje ili financijske mogućnosti udovoljiti, poput recimo uvođenja novog modela obiteljske mirovine.

Ipak, proširenje prava na rad, čim ga je ministar Marko Pavić najavio, naišlo je na neodobravanje s čak tri strane.

Diskriminacija, konkurencija i nerealna želja

Prvo, prigovorio je Sindikat umirovljenika jer smatraju kako je nova diskriminacija napravljena u odnosu na ‘obične i povlaštene’. Naime, korisnicima starosne mirovine prema posebnim propisima djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba novim zakonom omogućeno je ne samo da se zaposle do polovine punog radnog vremena uz isplatu pune mirovine, nego i da rade puno radno vrijeme uz isplatu 50 posto mirovine. Sasvim je jasno da su ovime sada zakinuti i prijevremeni i starosni umirovljenici, jer je cijela plaća i pola mirovine daleko veći iznos od pola plaće i cijele mirovine.

Druga strana koja je prigovorila su sami umirovljenici jer smatraju da ne bi trebali raditi, već primati veće mirovine. Naveli su čitav niz argumenata, od toga da su nakon 30 do 40 godina rada prisiljeni i dalje raditi da bi mogli preživjeti, kao i da ih poslodavci ne žele.

Treće, ovoj izmjeni usprotivili su se radnički sindikati, smatrajući da će radnici u prijevremenoj mirovini predstavljati nelojalnu konkurenciju na tržištu rada, tim više jer će poslodavcima biti znatno manji trošak. Loše to može biti i za same umirovljenike-radnike jer će se u nekim slučajevima od njih očekivati da za pola plaće i u pola radnog vremena odrade onoliko koliko bi inače u punoj satnici.

Dodatne opcije rada i umirovljenja

Druge opcije rada, koje ni do sada nisu isključivale prijevremene umirovljenike, su honorarni ili onaj kroz dodatno zanimanje i kućnu radinost te sezonski u poljoprivredi. To se ne odnosi na sezonske poslove u turizmu, koji će sada sigurno biti pojačan i prijevremenim umirovljenicima na pola radnog vremena.

Također, umirovljenike kao poželjnu radnu snagu sve više angažiraju i taksi prijevoznici, kao i zaštitarske službe.

Posao zaštitara kao dodatnu zaradu bira sve više umirovljenika u nedostatku kadra

Osim proširenja prava na rad, od Nove godine u prijevremenu mirovinu ići ćemo sve kasnije, jer se granica po dobi i stažu povećava za po četiri mjeseca, umjesto dosadašnja tri. Tako je u 2019. potrebno ostvariti 57 godina i četiri mjeseca života te 32,4 godine radnog staža. Po novom, umanjenje mirovine iznosi 0,3 posto mjesečno, odnosno 3,6 posto po godini ranijeg odlaska u mirovinu te najviše 18 posto za pet godina.

I uvjeti za starosnu mirovinu u prijelaznom razdoblju za žene rastu za po četiri mjeseca godišnje te će se do 2028. izjednačiti s muškarcima na 65 godina, da bi od 2033. svi u mirovinu išli sa 67 godina. Trenutno, žene u starosnu mirovinu mogu sa 62 godine i četiri mjeseca života.