Godišnje se baci 286.000 tona hrane: Radije donirajte u banku hrane
Čak 286.000 tona hrane se godišnje baci u Hrvatskoj. Zbog toga je Hrvatski Crveni križ organizirao okrugli stol o funkcioniranju banaka hrane, ističući potrebu za njihovim širenjem i osiguravanjem održivosti. Bliže se blagdani što znači da će ponovno puno hrane završiti u otpadu, a tisuće ljudi i dalje žive u riziku od siromaštva i neizvjesnog obroka.
Umirovljenici nazdravljaju | Foto: Pexels
Godišnje se u Hrvatskoj baci čak 286.000 tona hrane, što je u prosjeku 71 kilogram po stanovniku. Hrvatski Crveni križ organizirao je okrugli stol o funkcioniranju banaka hrane, ključnih centara za prikupljanje i podjelu donacija upravo kako bi bilo što manje bacanja hrane i kako bi otišla prema onima kojima najviše treba. Od gotovo 86.000 korisnika usluga Crvenog križa, polovicu čine osobe starije životne dobi, a više o tome pisali smo ovdje.
‘I ovih blagdana puno hrane će završiti u otpadu’
Od devet banki hrane koje djeluju u Hrvatskoj, osam vode društva Crvenoga križa. Okrugli stol je okupio predstavnike Ministarstva poljoprivrede, korporativnog sektora, Hrvatskog kuharskog saveza i društava Crvenog križa. Sudionici su se složili da se mreža banki hrane mora dalje širiti i razvijati zbog velikih potreba. Osim što pružaju izravnu podršku socijalno ugroženima, banke hrane doprinose smanjenju otpada i stvaranju održivijih zajednica.
– Nažalost, i ove godine u blagdansko vrijeme puno će hrane završiti u otpadu, dok tisuće ljudi u Hrvatskoj i dalje žive u riziku od siromaštva i neizvjesnog obroka. Ako zajedno počnemo sustavno mijenjati način na koji upravljamo viškovima hrane, možemo smanjiti pritisak na one koji žive s vrlo malo. To je cilj kojemu se vrijedi posvetiti, istaknula je Marina Pinjagić Telak, zamjenica izvršnog predsjednika Hrvatskog Crvenog križa. Čak 61 posto samaca starijih od 65 godina u riziku je od siromaštva, više o tome čitajte ovdje.
‘Sustav banki ne može počivati na volonterima’
Ključno je osigurati da banke hrane imaju dovoljne kapacitete, ističe državni tajnik Zdravko Tušak, kako bi mogle redovito raspoređivati hranu onima kojima je najpotrebnija. S tim su se složili ravnatelji društava Crvenoga križa koji su istaknuli kako sustav banki hrane ne može počivati na volonterima, posebno u okolnostima kada su zahtjevi posla sve veći i teži.
– Banke hrane imaju dobar temelj koji su postavila društva Crvenog križa. Imaju operativne i tehničke sposobnosti za sprječavanje bacanja otpada od hrane. Ono što je ključno jest da moramo osigurati održivost u budućnosti, kako bi naši rezultati bili još bolji i kako bi još više hrane došlo do stolova korisnika, poručila je Adela Sočev, ravnateljica Gradskog društva Crvenoga križa Koprivnica u čijem sastavu i djeluje jedna od banki hrane.
Bacanje hrane zbog neznanja
Kad je u pitanju doniranje svježe hrane veoma je važna brzina, a pogotovo kad su u pitanju svježi proizvodi poput mliječnih, ribljih i mesnih, ali i voća i povrća. Rok trajanja kod takvih proizvoda je vrlo kratak i osjetljiv. U praksi je ključno da se iskoristi sve što je moguće jer kod svježih proizvoda često odlučuju minute, naglasio je Vlatko Zovko, direktor nabave i ponude prehrane u tvrtki Metro Cash&Carry. Na okruglom stolu spomenut je i problem bacanja hrane u ugostiteljstvu.
– Nažalost, u ugostiteljstvu se još uvijek baca puno hrane i tu stvarno postoji prostor za poboljšanje. Glavni uzrok za to, prema mojem mišljenju, je neznanje. To je velika šteta jer bacanje hrane je rasipanje resursa i novca, istaknuo je Erich Glavica, predsjednik Hrvatskog kuharskog saveza.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
