Lani je umrlo gotovo 50.000 umirovljenika po općim propisima. Pravo na mirovinu zbog smrti tako je prestalo za 49.522 korisnika, prema podacima Zavoda za mirovinsko osiguranje od siječnja do prosinca 2025. godine. U tu brojku nisu uključeni umirovljeni branitelji, vojnici, policajci i pripadnici HVO-a, a koji su u mirovinu otišli prema posebnim propisima.
Umrlih je nešto manje nego 2024. godine
Broj umrlih nešto je manji u odnosu na 2024. godinu, kada je bez mirovine zbog smrti ostalo 50.010 umirovljenika, odnosno oko 500 korisnike više nego lani. U protekle četiri godine, broj umrlih najmanji je bio 2023. godine. Tada je bez mirovne zbog smrti ostalo 42.663 umirovljenika, dakle oko 7.000 manje. Posljedica je to na neki način 'katastrofe' koja se događala u ranijim godinama.
Tako je 2022. godine umrlo čak 55.059 umirovljenika. Rekordna je godina po smrtnosti bila 2021. u jeku pandemije, kada je umrlo čak 60.815 korisnika mirovina prema općim propisima, o čemu smo pisali ovdje. Tada je u mirovinu otišlo oko 9.000 građana manje nego što je umrlo postojećih korisnika. Kako vidimo, između najpovoljnije i najnepovoljnije godine u posljednjih pet, razlika je u više od 18.000 preminulih.
Umrlih umirovljenika i lani je bilo nažalost više od onih koji su otišli u mirovinu, njih 46.446 u odnosu na već spomenutih 49.522 preminulih korisnika. Novi umirovljenici rade sve dulje, ali im mirovine nisu veće od ukupnog mirovinskog prosjeka, o čemu smo pisali ovdje. U minusu je Hrvatska bila i 2024. ali s manjom razlikom od oko 850 novoumirovljenih manje nego umrlih, a obje su se brojke kretale oko 50.000. U plusu smo bili 2023. ali tada je i manje ljudi odlazilo u mirovinu, oko 43.000 u odnosu na 42.600 umrlih. U 2022. bilo je plak oko 5.000 umrlih više nego novih umirovljenika.
Žene starosnu mirovinu koriste sedam godina dulje
Prosječna mirovina preminulih u 2025. iznosila je svega 522 eura prema općim propisima. Oko dvije trećine preminulih bili su u starosnoj mirovini, njih oko 33.400. Skoro svaki četvrti preminuli je bio korisnik invalidske mirovine, njih gotovo 12.000. Preminulo je i oko 4.100 korisnika invalidske mirovine, odnosno oko osam posto.
Umirovljenici su starosnu mirovinu u prosjeku koristili 22 godine, a invalidsku 21 godinu, dok je najkraće razdoblje korištenja obiteljske mirovine, svega 18 godina. Pritom su velike razlike između muškaraca i žena, koje starosnu mirovinu koriste čak sedam godina dulje nego muškarci. Dok žene, naime, u starosnoj mirovini uživaju 25 godina, za muškarce je to 18 godina korištenja. Žene su i u invalidskoj mirovini dulje, 22 godine u odnosu na 20 godina koliko je koriste muškarci.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.