Omjer radnika i umirovljenika: Plaćama pokrivamo tek 60 posto mirovina

Omjer radnika i umirovljenika početkom ove godine blago je porastao na 1,40 u odnosu na isto razdoblje lani, o čemu smo pisali ovdje. Kada, međutim, malo dublje zavirimo u kretanje broja radnika i umirovljenika, vidimo da je još prošle godine započeo pad ovog odnosa. 

Hrvatska dosegnula limit u zapošljavanju

Pad broja radnika u drugom dijelu godine uobičajen je zbog završetka turističke sezone, tijekom koje poslodavci pojačano traže radnu snagu. Istovremeno je prisutan i trend stagnacije zapošljavanja. Hrvatska je dosegnula limit kada je riječ o zapošljavanju domaćih, ali i stranih radnika. Da je trend pojačanog zapošljavanja zaustavljen, pokazuju i najnovije brojke. Stručnjaci su upozorili da se broj osiguranika, koji na godišnjoj razini i dalje raste, na mjesečnoj bazi zapravo smanjuje, o čemu smo pisali ovdje. 

• Vlada se hvali rastom zaposlenosti, stručnjaci upozorili: Radnika je svaki mjesec sve manje

Krajem 2025. omjer radnika i umirovljenika iznosio 1,41, a na toj je razini otprilike bio i na početku iste godine. Lani u prosincu smo tako imali 1.729.787 zaposlenih i 1.228.747 korisnika mirovina. Podaci Zavoda za mirovinsko osiguranje na mjesečnoj razini pokazuju da je ovaj odnos bio povoljniji u svim mjesecima od travnja do prosinca. Tako je tijekom turističkih ljetnih mjeseci omjer dosezao 1,45, čime smo gotovo došli u situaciju da na svakog umirovljenika dolazi jedan i pol radnik, što se nažalost nije nastavilo. 

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Doprinosima se pokriva tek 60 posto mirovina

Generalno, Hrvatska na godišnjoj razini stoji ipak najbolje u zadnjih 20 godina. Jednak omjer radnika i umirovljenika kao danas imali smo 2006. godine, kada je on iznosio 1,40. Najlošija je pak situacija bila u vrijeme krize 2014. godine kada je omjer radnika i umirovljenika iznosio svega 1,14. Vodi nas to do 80-ih godina kada su na svakog umirovljenika dolazila od tri pa do čak četiri radnika. Kako smo se bližili radnim 90-ima, taj se omjer smanjivao i do kraja 90-ih pao s tri građanina koji rade na svakog umirovljenog na jednog i pol zaposlenog po umirovljeniku. 

• Troškovi za mirovine opet povećani: Evo koliko će država trebati novca za umirovljenike

Rezultat slabog omjera radnika i umirovljenika su sve veći troškovi za isplatu mirovina. Oni se ne mogu namiriti samo iz doprinosa radnika kojima se financiraju mirovine današnjih umirovljenika. Financijski plan HZMO-a za ovu godinu nedavno je porastao pa su tako rashodi povećani na planiranih skoro 10,4 milijarde eura. Plan za 2027. godinu je skoro 10,7 milijardi eura, a za 2028. godinu troškovi se penju na preko 11 milijardi eura. Očekivano su na istoj razini i planirani prihodi, a od čega najveći dio čine prihodi od doprinosa za mirovinsko osiguranje na razini od više od šest milijardi eura. Preostale četiri milijarde eura za isplatu mirovina moraju se namiriti iz državnog proračuna, a više o rashodima za mirovine čitajte ovdje. 

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.