Možete li imati manju mirovinu zbog porodiljnog? Evo što kažu iz HZMO-a
Roditeljima za vrijeme rodiljnog i roditeljskog dopusta teče ‘radni’ staž. Mirovinski doprinosi za to vrijeme idu na teret državnog proračuna, ali oni se uplaćuju samo u drugi stup. Ipak, mirovina zbog toga ne bi trebala biti manja, tvrde u Zavodu za mirovinsko osiguranje, jer se za izračun uzima cijela osnovica plaće. Naknade su izjednačene s osnovicom plaće, ali nije uvijek bilo tako, zbog čega je Vlada uvela dodatni staž za majke. Za mirovinske doprinose rodilja država je u prvih deset mjeseci ove godine izdvojila ukupno više od 20 milijuna eura.
Ilustracija | Pexels
Za rodiljne i roditeljske naknade država izdvaja sve više novca, prije svega zbog izjednačavanja iznosa naknada s osnovicom plaće te ukidanja, odnosno povećanja limita. Korisnika rodiljnog dopusta do srpnja ove godine je bilo 46.676, a roditeljskog dopusta 51.308. Ukupno im je u prvih sedam mjeseci 2025. isplaćeno oko 275,3 milijuna eura naknada, o čemu smo pisali ovdje. Korisnicima se tijekom ovih dopusta uplaćuju i doprinosi na teret državnog proračuna. Provjerili smo iznose, ali i mogu li zbog porodiljnog majke i očevi imati manju mirovinu u budućnosti.
Mirovinski doprinosi uplaćuju se samo u drugi stup
Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama propisano je da korisnici imaju pravo na plaćene doprinose. Doprinos se plaća iz državnog proračuna, a obveznik obračunavanja je Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, dok je obveznik plaćanja doprinosa Ministarstvo demografije i useljeništva, kako su nam pojasnili iz tog ministarstva. Roditelj za vrijeme korištenja prava na rodiljni i roditeljski dopust ima pravo na staž osiguranja na osnovu odredaba Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama i odredaba ZOMO-a.
Mjesečna osnovica za obračun doprinosa je iznos plaće, a doprinos se obračunava na osnovicu (naknadu plaće) samo za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje (II. stup mirovinskog osiguranja). Država, dakle, ne uplaćuje ‘sama sebi’ mirovinski doprinos iz proračuna u proračun za prvi stup, već tu obvezu ispunjava samo prema mirovinskim fondovima, kažu iz Zavoda za mirovinsko osiguranje.
Za doprinose rodilja ukupno više od 20 milijuna eura
U prvih deset mjeseci ove godine bilo je 27.715 korisnika roditeljskog dopusta u prosjeku mjesečno, a ukupno je za njih uplaćeno 11,2 milijuna eura doprinosa za drugi mirovinski stup. Više je to nego u cijeloj prošloj godini, kada je za 25.334 korisnika mjesečno ukupno uplaćeno 9,6 milijuna eura u drugi stup. Usto, u prvih deset mjeseci 2025. prosječno je bilo i 18.508 mjesečno korisnika rodiljnog i posvojiteljskog dopusta, a ukupno je uplaćeno 9,3 milijuna eura. Brojka je već sada nešto veća nego lani, jer je tijekom cijele 2024. za nešto manje od 18.000 korisnika te skupine uplaćeno 9,2 milijuna eura, za portal Mirovina rekli su iz HZZO-a.
Rodiljni dopust u pravilu traje do navršenih šest mjeseci djetetova života. Može se koristiti i kraće, pri čemu je prvih 70 dana djetetova života obavezno, uz obaveznih 28 dana prije termina poroda. Roditeljski dopust počinje nakon što dijete napuni šest mjeseci, a može trajati ukupno osam mjeseci ako ga koriste oba roditelja. Za oba dopusta kolokvijalno se odavno uvriježio naziv ‘porodiljni’.
Mirovina ne može biti manja, tvrde iz HZMO-a
Postavlja se logično pitanje može li onda osoba zbog porodiljnog dopusta u konačnici imati manju mirovinu, tim više ako se doprinosi u prvi stup ne uplaćuju. Iz HZMO-a tvrde da – ne može. Mirovina se računa za sve jednako, kažu, bez obzira na osnovu prijave na mirovinsko osiguranje, tako da se osobni bodovi pomnože s mirovinskim faktorom i aktualnom vrijednošću mirovine.
– Visina ostvarenih plaća, odnosno propisane osnovice za obračun doprinosa za obvezna osiguranja neposredno utječu na visinu vrijednosnog boda, što s duljinom ostvarenog mirovinskog staža te, ovisno o vrsti mirovine visinom polaznog faktora, ima utjecaja na visinu osobnih bodova za izračun mirovine, odnosno na konačnu svotu pripadajuće mirovine, kažu iz HZMO-a.
Potpore su nekad bile manje, što je utjecalo na mirovinu
Naknada tijekom rodiljnog iznosi sto posto osnovice plaće, bez limita, a sto posto osnovice plaće dobiva se i za vrijeme roditeljskog dopusta, ali uz limit od 3.001,79 eura. Međutim, nije uvijek bilo tako, zbog čega brojne umirovljenice danas imaju manje mirovine.
– Kako je odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju propisano da se za izračun vrijednosnih bodova uzima iznos naknade, odnosno osnovice prema kojoj su obračunati doprinosi, činjenica da se doprinosi ne uplaćuju u sustav međugeneracijske solidarnosti nema utjecaj na konačni iznos mirovine iz prvog stupa mirovinskog osiguranja. Svota uplaćenih doprinosa nema utjecaj na izračun mirovine, pojasnili su dodatno iz HZMO-a.
Dodatni staž kao kompenzacija
Podsjećaju iz HZMO-a i na institut dodanog staža koji se dodaje stvarno navršenom stažu u ukupni mirovinski staž za određivanje mirovine u trajanju od jedne godine za svako rođeno ili posvojeno dijete. Dodani staž dodaje se u mirovinski staž za određivanje mirovine majci ili posvojiteljici, a ocu ili posvojitelju ako je koristio pretežni dio dodatnog rodiljnog dopusta, odnosno roditeljski dopust ili drugog srodnog prava.
Radi se o mjeri kojoj je cilj kompenzirati manju svotu mirovine onom roditelju, koji zbog korištenja prava po osnovi rodiljnih i roditeljskih potpora, kao i čestih bolovanja zbog njege djece, ostvaruje mirovinu u manjem iznosu. Ipak, ovo pravo nije postojalo prije siječnja 2019. godine. Od tada pa do srpnja ove godine dodatni staž iznosio je šest mjeseci po djetetu, a nakon reforme povećan je ove godine na 12 mjeseci, što obuhvaća samo nove umirovljenike. Dodatni staž od šest, odnosno 12 mjeseci za svako dijete u izračunu mirovine dosad je koristilo 105.226 umirovljenika, o čemu smo pisali ovdje.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
