Novosti Samo tri grada imaju hospicij: 'Bolesniku i obitelji preostaje hitna pomoć'

Samo tri grada imaju hospicij: 'Bolesniku i obitelji preostaje hitna pomoć'

Ivana Moslavac
Ivana Moslavac

10. listopad 2026.

Google Dodajte Mirovina.hr kao željeni izvor na Googleu
Samo tri grada imaju hospicij: 'Bolesniku i obitelji preostaje hitna pomoć'

Blaženka Eror Matić | Foto: Privatna arhiva/Canva

Raskorak je između stvarnih potreba i dostupnosti palijativne njege. Samo je tri hospicija. Udruga La Verna zagovara palijativne odjele u bolnicama.

Palijativnu skrb godišnje treba između 26.000 i 46.000 ljudi, prema procjeni Ministarstva zdravstva, a trenutačno je ostvaruje manje od polovice potrebitih. Na veliki raskorak između stvarnih potreba i dostupnosti skrbi u povodu Svjetskog dana hospicija i palijativne njege koji se obilježava na današnji dan, 10. listopada, ponovno upozorava predsjednica Udruge La Verna koja se bavi palijativnom skrbi, Blaženka Eror Matić. Nacionalni program razvoja palijativne skrbi i dalje nije donesen, o čemu smo pisali ovdje.

'Tijekom večeri i vikendom preostaje hitna pomoć'

Nova Mreža javne zdravstvene službe donesena je u 2024., prema njoj je predviđeno povećanje broja ugovorenih palijativnih kreveta u zdravstvenim ustanovama na 768, te do 73 koordinatora i do 73 mobilna palijativna tima koji se ugovaraju pri domovima zdravlja u svakoj županiji. Međutim, prema najnovijim podacima ugovoreno je 46 mobilnih timova, rekla nam je Eror Matić, a kao razlog za ovaj manjak najčešće se navodi nedostatak medicinskog kadra.

– Posljedica toga je da je u većini županija ugovoren samo jedan tim, što znači da on mora pokriti teritorijalno veliko područje i da radi samo radnim danom u jutarnjoj smjeni. To znači da tijekom večeri i vikendom bolesniku i obitelji jedino preostaje zvati hitnu pomoć u slučaju pogoršanja stanja, kazala je predsjednica Udruge La Verna.

'Zagovaramo palijativne odjele u bolnicama'

U Hrvatskoj postoje samo tri hospicija, u Rijeci (14 kreveta), Splitu (15 kreveta za odrasle i pet za djecu) i Puli (14 kreveta). Njihovi kapaciteti nisu dovoljni ni za potrebe tih područja, dok u ostalim dijelovima Hrvatske ne postoje tako specijalizirane ustanove za smještaj palijativnih bolesnika. 

– Pri bolnicama se ugovaraju palijativni kreveti, ali oni su raspoređeni po različitim odjelima bolnice i palijativni bolesnici su pomiješani s akutnim bolesnicima. Tako palijativni bolesnici nemaju mir i cjelovitu, pojačanu skrb koja im je potrebna. Mi u La Verni zagovaramo da se pri bolnicama formiraju palijativni odjeli, znači da se kreveti za smještaj palijativnih bolesnika grupiraju u jednom dijelu bolnice. Tako je lakše organizirati skrb koja je prilagođena baš takvim bolesnicima. Za obitelj to znači da mogućnost smještaja često ovisi o tome gdje žive i o trenutačno dostupnim kapacitetima. Zato je važno razvijati cijelu mrežu palijativne skrbi kako bi pomoć bila dostupna što bliže mjestu gdje bolesnik živi, objasnila je Eror Matić.

'Važno je da novi program ne ostane na papiru'

Palijativnu skrb moguće je organizirati i u vlastitom domu. U ovom obliku skrbi sudjeluju obiteljski liječnik, patronažna služba i zdravstvena njega u kući, a prema potrebi se uključuje i mobilni palijativni tim. 

– Palijativna skrb se može i treba organizirati u vlastitom domu kada god je to moguće i kada je to želja bolesnika i obitelji. Istraživanja pokazuju da oko tri četvrtine bolesnika želi posljednje dane provesti kod kuće, uz obitelj. Uz zdravstvene djelatnike potrebna je i podrška socijalnih službi, psihologa, duhovnika i volontera. Problem je što ta pomoć nije svugdje jednako dostupna, a upravo zato obitelji ponekad preuzmu puno veći teret nego što bi trebale. Obitelj ne bi trebala ostati sama u toj skrbi i zato je sustavan razvoj palijativne skrbi važan, pojasnila je predsjednika Udruge.

Usvajanje Nacionalnog programa razvoja palijativne skrbi trebalo je biti u drugom kvartalu ove godine. Predsjednica Udruge La Verna kaže da palijativna skrb ne može ovisiti o pojedincima, entuzijazmu ili tome u kojem dijelu Hrvatske netko živi. 

– Važno je da novi program što prije bude donesen i da ne ostane samo dokument na papiru, nego da donese konkretne promjene – više dostupnih timova, bolju povezanost službi, jasne protokole i jednaku dostupnost palijativne skrbi u cijeloj Hrvatskoj, zaključila je Eror Matić.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.